Liga sampiona je najpopularnije sportsko takmicenje na zemaljskoj kugli koje je nekoliko puta menjalo svoj naziv ali cilj ludila koje traje vec pune 64 godine je uvek isti – trofej koji je do sada podiglo ukupno 22 kluba.

 

Najuspesniji klub je Real Madrid koji je Ligu prvaka osvojio cak 13 puta, sledi ga Milan sa 7 trofeja , zatim Bajern,Barselona i Liverpula sa 5 titula pa najprijatnije iznenadjenje ove sezone Ajaks sa 4 trofeja, onda slede Inter i Mancester Junajted sa 3, pa Juventus, Benfika, Porto i Notingem Forest sa 2 titule pa Seltik, Hamburger, Steaua, Olimpik Marsej, Celzi, Borusija Dortmund, Crvena Zvezda , Aston Vila i PSV koji su jednom poneli epitet najbolje ekipe Evrope.

 

Spanski klubovi imaju najvise uspeha u takmicenju i odneli su skalp najbolje ekipe cak 18 puta, zatim idu Italijani i Englezi sa 12 titula, pa Nemci sa 7, Holandjani 6, Portugalci sa 4 trofeja pa Francuzi, Srbi , Rumuni i Skoti sa jednim trofejom.

 

Igrači rekorderi Francisco Gento jedini je igrač sa šest naslova prvaka, svih šest s Realom. Clarence Seedorf je, pak, jedini koji je Ligu prvaka osvajao sa tri različita kluba: s Ajaxom 1995., s Realom 1998. i s Milanom 2003.

 

Grad rekorder Milano je jedini grad u kojemu su dva kluba proslavljala naslove. Milan i Inter osvojili su ih zajedno osam. A samo četiri puta u nekom dijelu natjecanja sastale su se momčadi iz istoga grada: polufinale su 1959. igrali Real i Atletico, kao i 2003. Inter i Milan, dok su 2004. Chelsea i Arsenal, te 2005. Inter i Milan igrali međusobno u četvrtfinalu.

 

Država rekorder Jedino je Italija, i to 1989./1990., dala pobjednike sva tri natjecanja u istoj sezoni. Milan je bio pobjednik Kupa prvaka, Sampdoria Kupa kupova, a Juventus Kupa Uefe. Zanimljivo, iduće sezone sva tri kluba iz Talijanskog je kupa izbacila Roma. Također, 1989./1990. četiri od šest finalista bili su Talijani, kao i 1961./1962. Španjolci. U sezoni 2005./2006. Španjolska osvaja oba euronaslova – Barca u Ligi prvaka te Sevilla u Kupu Uefe Bez poraza Više je klubova osvojilo Kup prvaka ili Ligu prvaka bez poraza, a najbolji učinak postigli su Inter 1964. i Ajax 1972., sa po sedam pobjeda i dva remija u slavljeničkoj sezoni.

 

 

Real drži rekord po broju uzastopnih nastupa u Kupu prvaka – između 1955. i 1970. čak je 15 sezona igrao u najelitnijem natjecanju. Zemljaci Dva su puta finale igrali klubovi iz iste zemlje; 2000. je Real nadigrao Valenciju, a 2003. Milan nakon jedanaesteraca Juventus. Trice Četiri su momčadi u povijesti dohvatile “tricu” – naslov europskog prvaka, nacionalnog prvaka i pobjednika kupa. Celticu je to uspjelo 1967., kada je “trici” dodao još Liga-kup i Glasgowski kup, Ajaxu 1972., PSV-u 1988. i Manchesteru 1999. Liverpool je 1980./1981. osvojio Kup prvaka, prvenstvo i Liga-kup. Nepobjedivost Momčad Ajaxa u razdoblju od 1986. do ožujka 1996. nanizala je 20 utakmica bez poraza u Kupu prvaka i Ligi prvaka! Juventus je u 20 utakmica zaredom bio nepobjediv u svim eurokupovima, a Manchester United bio je nepobjediv u 56 uzastopnih domaćih susreta. Barcelona je, pak, jedini klub koji je u istoj sezoni igrao dva četvrtfinala, 1960./1961. u Kupu prvaka i Kupu velesajamskih gradova.

 

Igrač i trener Samo su Miguel Munhoz, Carlo Ancelotti i Frank Rijkaard osvojili naslov kao igrači i kao treneri. Munhoz s Realom kao igrač 1956. i 1957. a kao trener 1966., a Ancelotti s Milanom kao igrač 1989. a kao trener 2003. Frank Rijkaard je bio prvak s Ajaxom 1995., a kao trener odveo je Barcu do vrha 2006.

 

Otac i sin Cesare i Paolo Maldini jedini su otac i sin koji su odveli istu momčad do naslova. Cesare je bio Milanov kapetan šampionske 1963., a njegov sin Paolo 2003. Hitzfeld i Happel Ernst Happel i Ottmar Hitzfeld dvojica su trenera koji su se sa dva kluba penjali na krov Europe. Happel s Feyenoordom 1970. i HSV-om 1983., a Hitzfeld s dortmundskom Borussijom 1997. i s Bayernom 2001.

 

Samo Manchester Manchester United jedina je momčad u povijesti koja je postala europski prvak (1998./1999.), a da je prethodnu sezonu završila bez trofeja. Arsenal mu je 1998. pobjegao u prvenstvu, dok su u Ligi prvaka Fergusonove bebe zapele u četvrtfinalu. Samo Nottingham Nottingham Forest drži jedan od najbizarnijih rekorda – više je puta bio europski prvak nego nacionalni prvak! Taj je klub 1979. osvojio Kup prvaka, 1980. obranio naslov, a engleski je prvak bio samo 1978. Usto, jedini je na popisu 21 kluba koji su se penjali na krov Europe, a koji je kasnije završio u trećoj ligi.

 

Star i brz Paolo Maldini preklani je postao najstariji igrač koji je postigao pogodak u finalu, s 37 godina. A ujedno je postavio i drugi rekord – najbržeg finalnog pogotka. Za vodeći Milanov trebalo mu je samo 53 sekunde.

 

Najveće pobjede Najveću pobjedu u Kupu prvaka postigao je bukureštanski Dinamo nad Crusadersom 1974./1975. (11:0), a u svim eurokupovima Sporting nad Apoelom (Kup kupova, 1963./1964.) – 16:1. Gostujuće rekorde drže Anderlecht s 10:1 kod Hake 1966./1967., odnosno u Kupu Uefe 1972./1973. Feyenoord kod US Rumelangea s 12:0, dok su s najvećom prednošću u dvije utakmice svoga suparnika svladali Chelsea u susretu sa Jeunesseom (1971./1972. u Kupu kupova) i Feyenoord protiv Rumelangea, sa po 21:0.

 

Najbolji strelci u LS:

Kristijano Ronaldo-120, Lionel Mesi-100, Raul Gonzales 71, Rud Van Nisterloj 56, Karim Benzema 55, Tijeri Anri 50, Alfredo di Stefano 49, Andrej Sevcenko i Zlatan Ibrahimovic 48…

 

Najvise nastupa u LS:

Iker Kasiljas 167, Kristijano Ronaldo 152, Cavi 151, Raul Gonzales 142, Rajan Gigs 141, Paolo Maldini 139 …

 

PODIJELI