U Mostaru prekinut derbi: Navijači Zrinjskog napali igrače Veleža

Na rasporedu se večeras igrala futsal utakmica 14.kola “Prve lige FBIH grupa JUG”, izmedju Zrinjskog i Veleža, čuveni “Mostarski derbi”.Na semaforu je bila 22.minuta, kada je utakmica prekinuta, zbog napada navijača Zrinjskog na igrače Veleža.

U spomenutoj minuti, igra je stopirana kada je nekoliko domaćih navijača utrčalo na teren da bi se obračunalo sa gostujućim igračima Veleža. Jedna osoba je uhapšena, a na terenu se nalazilo dosta predmeta ubačenih sa tribina ove dvorane. Nakon pauze od 15-etak minuta, utakmica se nastavila.

Euroliga žestoko kaznila Partizan i Zvezdu zbog navijačkih incidenata

Prije sedmicu dana Crvena zvezda je u uzavreloj atmosferi beogradske Arene u euroligaškom derbiju srušila Partizan rezultatom 73:71. Crno-beli tim je u toj utakmici bio službeni domaćin, ali za razliku od domaćih utakmica u kojima su gostujući navijači na derbiju zabranjeni, u dvorani je bilo i oko tisuću Delija.

Zbog incidenata navijača koji su uključivali paljenja pirotehničkih sredstava oba kluba dobila su prilično oštre kazne od strane komisije najelitnijeg europskog košarkaškog natjecanja. Kao domaćin gore je prošao Partizan. Moraju platiti 50 hiljada eura, a u idućoj utakmici Arena će biti svedena na 80 posto kapaciteta.

Crvena Zvezda je kažnjena s 20 hiljada eura. Oba srpska kluba trenutno drže pozicije za doigravanje Eurolige. Crvena zvezda trenutno je peta na tablici s omjerom 16 – 10, dok je Partizan deseti s učinkom od 13 pobjeda i 12 poraza i u igri je za play-in.

U Stuttgartu uhapšeno 59. navijača PSG-a

Večeras je na rasporedu utakmica Lige Prvaka, gdje će Stuttgart dočekati francuskog predstavnika “PSG.” Za obadvije ekipe važna je pobjeda, zbog osiguranja daljneg takmičenja u Ligi Prvaka, najvažnijem takmičenju za ekipe iz Liga Petica i šire.

Uoči večerašnjeg meča, njemačka policija je izdala informaciju da je uhapsila 59. francuskih navijača, tifoza kluba sa Park Prinčeva. Policija je navela kako je obavila strogu provjeru na željezničkim stanicama i hotelima nakon što je otkrivena informacija o dogovorenim sukobima navijača.

Naredba zabrane su izdane za 47. navijača Stuttgarta, što automatski znači da navedeni navijači ne mogu doći na utakmicu niti se pojaviti u centru grada!

Zatim situacija sa uhapšenim navijačima Pariza je nešto drugačija, oni će biti zadržani do četvrtka, kako bi se izbjegao rizik od sukoba u noći odigravanja utakmice.

Saopštenje Njemačke policije: “Nakon intenzivne istrage i bliske saradnje s policijom Pariza, francuski huligani su pronađeni na glavnoj željezničkoj stanici i u različitim hotelima u Stuttgartu. Otkriven je različit materijal za maskiranje, a kako bi se izbjegli opasni neredi u srijedu, francuski huligani će biti zadržani u pritvoru do četvrtka ujutro..”

Intervju sa navijačem PSG-a, član grupe KOB (Kop of Boulogne)

Zdravo! Možeš li se predstaviti? Odakle si i kako si ušao u OF okruženje?
– Zdravo, dolazim iz Pariza, moja grupa je Jeunesse Boulogne.

Reci nam nešto o tvojoj grupi? Godina osnivanja, ideologija?
– Moja grupa je Jeunesse Boulogne. To je nova generacija kop-a iz Boulognea. Moja grupa je zvanično osnovana 2021. godine. Ali mnogi članovi grupe su započeli pokret pre toga u raznim manjim grupama. 2021. godine smo odlučili da napravimo jednu grupu pod imenom “Jeunesse Boulogne”. Imamo nacionalističku ideologiju, ali ne učestvujemo u političkim pokretima.

Reci nam o najvažnijim događajima u istoriji tvoje grupe/pokreta.
– Imali smo mnogo borbi u šumama i uličnih borbi. Ali ako moram da izaberem jedan, mislim da je to bila borba protiv Darmstadta. To je bila jedna od najboljih firmi u Nemačkoj. Poraženi smo, ali smo imali veoma tešku borbu. Ta borba je završila time da je grupa postala još čvršća (kohezija).

Reci nam, da li si prijatelj sa drugim navijačkim grupama?
– Da, prijatelji smo sa Camside Toulouse i njihovom mladom generacijom (youth Tolosa). Takođe i sa Mes Os Reims, gradom šampanjca 😂.

Ko su tvoji neprijatelji? Reci nam o najznačajnijim borbama u kojima si učestvovao.
– Mrzimo mnoge grupe u Francuskoj. Mislim da najviše mrzimo Nancy, Strasbourg i Lyon.

Da li pratiš ili si pratio OF u Rusiji? Šta znaš o ruskom OF-u?
– Ne, ne pratim taj pokret. Znam da su imali mnogo borbi u šumama. Takođe, nametnuli su svoj stil na Euro 2016 u Marseju.

Kako je organizovan OF u Francuskoj? Šuma? Sport? Grad? Opšta obuka?
– U Francuskoj sada imamo mnogo represije, zbog toga sada mnoge grupe prave borbe u šumama. Ali u prošlosti, to je bio više ulični pokret.

Kakav je tvoj odnos sa policijom? Da li imate ljude koji rade u policiji i kako se osećate povodom toga?
– Mrzimo policajce. Nemamo kontakt sa policijom i nemoguće je biti u našoj grupi ako si policajac. Ali mnoge grupe su doušnici i razgovaraju sa policijom.

Šta misliš o ratu između Rusije i Ukrajine?
– Dvojica članova naše grupe su se borili u Ukrajini sa Ukrajincima. Podržavamo Ukrajinu, ali ne pričamo puno o tome jer ne bavimo se politikom.

Šta misliš o islamizaciji Evrope?
– To je veliki problem. U Francuskoj smo na prvoj liniji. Možda će ljudi jednog dana probuditi.

Da li smatraš Rusiju delom Evrope?
– Odlučujem da ne odgovorim na ovo pitanje

(Intervjuisao:  The last Russian)

Intervju člana Ultras-Tifo za portugalske novine

Jedan od članova administracije popularnog navijačke stranice Ultras-Tifo, dao je intervju za portugalski navijački časopis ‘Cultura de Bancada’.

Kako i kada je započeo projekt Ultras-Tifo? Koji su bili inicijalni ciljevi projekta? Da li su oni ostali isti ili ste tokom vremena dodali još nešto? Ko čini vaš tim i kako je tim sastavljen? Da li ste svi iz iste zemlje?

Dozvolite da se predstavim. Ja sam iz Bugarske i jedan od tri pojedinca koji stoje iza ULTRAS-TIFO.net (UT). Pridružio sam se timu 2010. godine, iako sam učestvovao na forumu nekoliko godina pre toga. Ultras-Tifo je prvobitno osnovan u decembru 2004. godine kao forum sa glavnim ciljem povezivanja ljudi iz ultras zajednice širom sveta i olakšavanja deljenja slika i informacija među njima.
Osnivanje UT-a bilo je zajednički napor dvojice braće, navijača Sporting CP, čije su boje uticale na naš identitet, i jednog Norvežanina. Ubrzo nakon toga, braća su napustila projekat jer su obojica otišla u vojsku, pa je naš norveški administrator nastavio da vodi stvari samostalno. Kasnije se pridružio drugi pojedinac, Hrvat. Kao što sam pomenuo, ja sam postao deo UT-a 2010. godine.

Do tada (2010.) naša veb stranica je već nekoliko godina radila, a naša Facebook stranica je bila uspostavljena. UT se razvijao u neku vrstu ‘medijskog’ sajta, što je coincidiralo sa postepenim opadanjem popularnosti foruma. Danas ljudi imaju pristup društvenim mrežama poput Instagrama, Twittera i drugih, ali UT i dalje privlači veliki broj posetilaca svakog meseca koji uživaju u našim člancima, foto izveštajima i drugim vrstama publikacija.

Da li smatrate da biti ultras ima značajnu ulogu u vašim životima i ličnom razvoju? Kako je projekat uticao na vaš lični razvoj, pa čak i kao ultras?

Apsolutno, biti ultras i odlazak na utakmice svih ovih godina definitivno je bio koristan. Imao je pozitivan uticaj na sajt kao projekat i na nas kao pojedince koji njime upravljaju. Za razliku od tradicionalnih medijskih mreža, imamo duboku povezanost sa onim što radimo jer to doživljavamo kao pravu emociju svake nedelje.

Koji su najveći problemi sa kojima se Ultras-Tifo susreće? S obzirom na to da upravljate sajtom, prisutni ste na različitim platformama i redovno objavljujete, da li veličina projekta otežava vašu zadatost?

Naš najveći izazov je pronalaženje ravnoteže između porodice, stvarnog života i Ultras-Tifo.
UT je projekat koji ponekad zahteva puno pažnje, ali to je nešto što ne možemo da se odrekemo jer iskreno volimo to što radimo. Uživamo u tome što pomažemo i pružamo informacije ljudima, ali najnagrađujući aspekt je snažna povezanost koju smo izgradili sa drugima tokom godina. Sa sigurnošću možemo reći da se ne bismo sreli ili povezali sa mnogim od tih ljudi da nije bilo sajta.

Nove platforme su se pojavile koje su transformisale širenje informacija među organizovanim navijačima. Da li verujete da potraga za instant proslavom može biti štetna za pokret, ili mislite da donosi nešto pozitivno? Da li je potrebno imati diskreciju u tome šta se objavljuje?

Kao i sa svime, postoje i pozitivni i negativni aspekti, zavisno od toga kako se koristi. Ono što lično ostavlja negativan utisak na mene je huliganski deo tih ‘izveštaja.’ Danas često vidite mlade grupe koje postavljaju stvari poput ‘tu smo, tražimo X, ali nema šou-a,’ kao da pokušavaju da zabeleže svaki trenutak da izgrade sliku o sebi. Međutim, ovaj pristup ne funkcioniše. Na sreću, još uvek postoji mnogo ozbiljnih grupa koje se drže ‘starog načina’ diskretnijih akcija, otkrivajući ih tek nakon što su se dogodile – to je romantični aspekt.
Sa pozitivne strane, jedna od dobrih stvari je što danas možete gotovo u realnom vremenu da vidite slike sa određene utakmice. Sećam se vremena kada sam morao da čekam da neko podeli sliku sa utakmice, ponekad čekajući danima.

Da li smatrate da je vaš rad pravilno prepoznat od strane drugih navijača?

Pogledajte, koliko god da smo vezani za to što radimo, da nije bilo interesa i povratnih informacija naših pratilaca, verovatno bismo prestali. Naravno, ima onih koji nas vide kao još jedan veb portal, ali imamo i veoma lojalnu jezgru pratilaca koji su sa nama već godinama. Iskreno im zahvaljujemo na poverenju i što veruju da im pružamo tačne i iskrene informacije i multimediju.

Da li smatrate da različiti sportski akteri, vlade i bezbednosne vlasti imaju stvarno razumevanje kulturnog fenomena, navijača generalno i ultras-a posebno?

Ne, ti ljudi nas vide kao problem. Ne zanima ih naša ljubav prema određenom klubu, njima je najvažniji biznis. Sve što vide je neko ko može da ometa njihov plan. Iskoristiće svaku priliku da zabrane pojedince ili čak čitave grupe sa stadiona. To smo videli sa Ultras Sur (Real Madrid), a nažalost, to je obrazac sa mnogim drugim grupama.

Koji su ključni razlozi za koje je od esencijalne važnosti boriti se u narednoj deceniji u ultras pokretu?

Koliko god to tužno ili običajno zvučalo, naša borba se u suštini svodi na pravo da budemo na stadionima. Mnogi klubovi, posebno veći koji privlače mnogo ‘turističkog’ interesa, sve više pokazuju indiferentnost prema ultrasima. Ne smeta im ako niko ne peva jer i dalje mogu da prodaju karte i popune sedišta turistima i ‘pozorišnim posmatračima.’ Ne mogu da tvrdim da znam kako ćemo dobiti borbu za ‘biti ili ne biti,’ ali sam siguran da ćemo svi boriti svim potrebnim sredstvima da se izborimo za naše pravo da budemo prisutni. Moramo da priznamo da ultras donosi najčišći oblik ljubavi i strasti prema svojim klubovima.

Šta mislite o navijačkoj kulturi i ultra pokretu u Portugalu?

Dobra scena sa svojim karakteristikama, kao mnoge druge u Evropi. Posebno u prošlosti, kada je sve bilo opuštenije i dostupnije. Danas postoji mnogo represije protiv ultrasa, kao što sam pomenuo ranije. Nažalost, to je slučaj svuda, ali još uvek svedočimo velikim akcijama, kako na, tako i van stadiona.

Koje puteve smatrate da treba pratiti kako bi se ojačala navijačka kultura i sami ultras?

Potpuno podržavam nastavak tradicija iz prošlosti. Stariji ljudi bi trebalo da se povežu sa mlađim generacijama koje su nove na ultras sceni. Trebalo bi im objasniti da biti ultras nije samo podržavanje svog tima 90 minuta ili ulazak u sukobe sa drugim navijačima. To je poseban način života koji prevazilazi samo fudbal. Kada pokažete svoju posvećenost i ozbiljnost, prestajete biti samo jedan od mnogih navijača i postajete deo porodice koja pomaže jedni drugima u različitim aspektima života. Takođe, ponosno stojite kao štit za svoj klub, njegove boje, svoj grad i braću.

Šta mislite o fanzinima kao sredstvu komunikacije? Smatrate li ih važnim za razvoj ove kulture kod ljudi?

Volim ih. Ranije sam kupovao mnoge brojeve italijanskog Supertifo-a i Fan's Magazine-a, iako lično ne govorim italijanski. Radio sam to iz čistog poštovanja prema toj sceni. Sada imam stotine ovih magazina sa hiljadama slika, od kojih većina nije dostupna na internetu. Zbog toga mi je gledanje današnjeg fanzina pravo vraćanje u prošlost. Potpuno podržavam grupe i ljude koji nastavljaju da ih stvaraju.

Poslednja poruka za naše čitaoce, molim vas.

Ostanite verni svojoj porodici, prijateljima i principima, jer u ovom ludom svetu, to je sve što imamo.

Razvoj različitih kultura Ultrasa na raznim kontinentima i njihova komparacija

Fudbal nije samo sport, već i globalni fenomen koji povezuje milionske mase navijača. U samom središtu ove strasti nalaze se ultrasi, odani i strastveni fanovi koji svojim timovima unose nevjerojatnu energiju, kreativnost i odanost. Bez obzira na to da li je riječ o južnoameričkim Curvas Sud ili evropskim tribinama, ultras kultura je raznolika, ali dijeli iste osnovne vrijednosti posvećenosti i ljubavi prema igri. Ovaj članak analizira razlike i sličnosti u ultras kulturama širom svijeta.

Južnoamerički entuzijazam na Curvas Sud Fudbal u Južnoj Americi nije samo sport, već ključni dio svakodnevnog života, a Curvas Sud – južni dijelovi stadiona gdje se okupljaju ultrasi – predstavljaju srce ovog fenomena. Države poput Argentine i Brazila poznate su po intenzivnim i živopisnim navijačkim grupama. Klubovi poput Boca Juniors i Flamengo imaju posvećene navijače koji svojim nastupima na utakmicama stvaraju jedinstvenu atmosferu.

Značaj južnoameričkih ultrasa

Kreativni tifosi: Ultrasi u Južnoj Americi često priređuju velike transparente i koreografije koje prekrivaju cijele dijelove stadiona.
Jedinstvena atmosfera: Bubnjevi, pjesme i baklje stvaraju uzbudljivu atmosferu koja karakterizira ovu regiju.

Uticaj na društvo: Fudbal u ovom dijelu svijeta ima značajnu ulogu u kulturnom identitetu i društvenim pitanjima.
Digitalne platforme omogućile su navijačima da usvajaju nove trendove i dijele svoja iskustva, stvarajući nove načine za povezivanje.

Evropska organizacija ultrasa Ultrasi u Europi su poznati po organizaciji i disciplini. U ligama poput Serie A i Bundeslige, njihova prisutnost stvara specifičnu atmosferu koja utječe na klubove i njihovu dinamiku. Terase i tribine Europe preplavljene su odanim navijačima koji na jedinstven način iskazuju svoju lojalnost prema klubovima.

Specifičnosti evropskih ultrasa

Formalne organizacije: U Europi, ultras grupe često imaju jasno definisane strukture, pravila i način odlučivanja.

Političke poruke: Mnoge od ovih grupa koriste fudbalske stadione za iskazivanje svojih stavova o društvenim pitanjima.
Rivalstvo i respekt: Žestoka rivalstva, kao što je Derby della Capitale u Rimu, podupiru takmičarski duh, ali se istovremeno odražava i poštovanje među navijačima.

U zemljama poput Njemačke, modeli vlasništva navijača omogućavaju im veću ulogu u oblikovanju budućnosti svojih klubova, čime se još više učvršćuje njihov odnos prema timu.

Ultrasi u Africi i Aziji Iako su Evropa i Južna Amerika dominantni centri ultras kulture, sve više navijačkih grupa u Africi i Aziji dolazi na globalnu scenu. Od navijača u Egiptu do Indonezije, ova regija donosi svoje specifične oblike ultras izraza.

Rast i razvoj u Africi i Aziji

Brzi razvoj: S porastom popularnosti fudbala u ovim regijama dolazi i eksplozija novih ultras grupa.

Zajednica i angažman:

Ultrasi u ovim zemljama često se aktivno bave lokalnim zajednicama, pokazujući svoju posvećenost i van stadiona.

Fuzija tradicija: Mnogi elementi ultras kulture u Africi i Aziji spajaju uticaje iz Europe i Južne Amerike s lokalnim običajima, stvarajući jedinstvenu dinamiku.
Ultras pokret u Africi i Aziji raste, što pokazuje globalnu privlačnost fudbala i njegovu sposobnost da ujedini navijače na kreativan način.

Zaključak

Od živahnih tribina Južne Amerike do discipliniranih terasa Europe, ultras kultura je univerzalni izraz strasti prema fudbalu. Iako svaka regija ima svoje posebnosti, zajedničke vrijednosti lojalnosti, kreativnosti i zajedništva ostaju nepromijenjene. Kako ultras pokret nastavlja rasti širom svijeta, njegova uloga u oblikovanju budućnosti sporta postaje sve važnija.

Maskirani Zvezdaši napali navijača Barcelone?

U Srijedu na beogradskoj Marakani, gostovala je slavna Barcelona. U okviru Lige Prvaka, Crvena Zvezda je dočekala špance i doživjela poraz od 2:5. Na internetu se pojavio snimak sa utakmice iz Beograda, kada su par domaćih navijača sa kapuljačama došli do navijača Barcelone, koji je nosio duksericu kluba, te zatražili da im skine i preda duksericu.

Stadion je bio pun, a medju 55.000 navijača, nalazio se i veliki broj navijača Barcelone, koji su bili razvrstani po tribinama. Dok u ostalim zemljama, nošenje obilježja protivničih ekipa ne predstavlja nikakav problem, kod nas na Balkanu, ipak to nije tako.

Na snimku možete vidjeti, kako dva navijača pod kapuljačama prilaze do navijača Barcelone i zahtijevaju da se dukserica skine.

PSG zabranio najvatrenijim navijačima ulazak na stadion?

Na utakmici Lige Prvaka na Parku prinčeva, kada je gostovao španski Atletiko Madrid, navijači domaćeg kluba “PSG” su podigli koreografiju, koja se nije svidjela upravi kluba. O čemu se radi, koreografija je bila posvećena Palestini, navijači su uz to uzvikivali “Sloboda Palestini”.

U petak ujutro je već zakazan sastanak u vezi ovoga, pariški klub je donio odluku da zabrani navijanje i dolazak svojih ultrasa na stadion do kraja godine. Iz PSG-a su poručili kako nisu znali kakvu koreografiju spremaju njihovi najvatreniji navijači. Na koreografiji je pisalo “Sloboda Palestini, rat na terenu, ali mir u svijetu..”

Povodom ovog događaja, pariški klub će u budućnosti strogo vršiti nadzor unošenja paroli i transparenata na stadion.

Pristup Parku prinčeva od srijede je zabranjen i to na neodređeno vrijeme, grupi ultrasa PSG-a van odigravanja utakmica”.

Britanski Guardian o napetostima na Balkanu

Čuveni britanski “Guardian”, izdao je članak na temu “balkanske napetosti među igračima iz bivših jugoslovenskih država”..

U današnje vrijeme, svima je poznata situacija na Balkanu. Svi smo dobro upoznati da ne vlada baš dobra atmosfera, medju državama. Dovoljno je mala iskrica, da bi sve eksplodiralo od prepiranja i mržnje. Od rata je prošlo 30-ak godina, ali na Balkanu i dalje vlada loša situacija. U ovoj temi, riječ je o situaciji na relaciji Albanija i Kosova, te Srbije.

Vjerovatno, ste svi vidjeli situaciju iz proteklih dana u češkom predstavniku “Sparta Prag”. Sve je zahuktalo odnose zbog fudbalera iz Srbije, Albanije i Kosova.

Čuveni reprezentativac Srbije “Veljko Birmančević” nije odigrao utakmicu protiv Banik Ostrave, razlog je naveden o problemima sa preponama, ali to je samo bio odgovor da bi se prekrile neke situacije.

Navijači Sparte su na toj utakmici, podigli transparent sa natpisom “Podrška za Birmu”, uz dosta zastava slike Kosova preko kojih su bile postavljene srpske zastave i poruka “Nema predaje”.

Britanski Guardian je napisao:

“To je dovoljno neukusno s obzirom na to da je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije u februaru 2008. i da su ožiljci krvavog rata kasnih 1990-ih duboki. Takve poruke izlaze alarmantno neprestano unatoč pokušajima Uefe da djeluje. Još u septembru utakmica ženske Lige prvaka u Rumuniji između Farul Constante i kosovskog kluba Mitrovica prekinuta je kada su se na tribinama pojavile srpske zastave”, piše britanski Guardian i nastavlja:

“Ali postojala je još jedna dimenzija, bila namjerna ili ne, akcija navijača Sparte. Kosovski internacionalci Albion Rrahmani i Ermal Krasniqi važni su članovi njihove ekipe, kao i Indrit Tuci i Qazim Laci, koji predstavljaju Albaniju. Više od devet od 10 Kosovara su etnički Albanci i veze između tih zemalja su duboke. Je li to bilo namjerno omalovažavanje Birmančevića protiv igrača koji su, osim povrijeđenog Tucija, bili dostupni za odabir umjesto njega i vjerovatno imaju duboke političke razlike s njegovom domovinom?

Vjerovatnije je da je to bio nepromišljeni idiotizam: takve zastave nisu novost među elementima Spartine podrške. Ali glasine o unutarnjim napetostima, koje su tinjale bez očite osnove već neko vrijeme, postale su glasnije kada se činilo da je Rrahmani izravno odgovorio na slike. U nedjelju je ponovo objavio sliku na Instagramu koja prikazuje transparent koji su kosovski navijači istaknuli na nedavnoj utakmici protiv Cipra, na kojem je njihov teritorij bio prekriven albanskom zastavom uz riječi: “Svačiji san, naša stvarnost.”

UEFA kaznila Srbiju zbog skandiranja?

Disciplinska komisija (UEFA), danas je izrekla kaznu Fudbalskom savezu Srbije zbog neprimjerenog navijanja njihovih navijača na utakmici protiv Švicarske, u okviru 3. kola Lige Nacija, koja se igrala u Leskovcu.

U toku ove navedene utakmice, zabilježeno je navijanje srbijanskih navijača koji su pjevali “nacionalističke i antikosovske” pjesme. UEFA nije ostala bez odgovora, odlučila je da sljedeća domaća utakmica Srbije, igra se uz djelimično zatvaranje tribine (4.000 mjesta), plus uslovna kazna na dvije godine.

Pored ove navedene kazne, stigla je i novčana kazna u iznosu od 25.000 eura. FSS Srbije je pored ovoga, kažnjen sa 10.000 eura zbog zviždanja švicarskoj himni, dok su kažnjeni i sa 17.500 eura zbog skandiranja protiv Kosova.