Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera. Na sjeveru mu se granica pruža Kumo-maničkom dolinom, a na jugu se podudara s državnom granicom bivšeg SSSR prema Turskoj i Iranu (rijeke Ahurjan i Araks).

Obuhvaća oko 440 000 km. Sjeverno od Velikog Kavkaza i rijeke Psou nalazi se sjeverni Kavkaz s Predkavkazjem, a južno od njega Zakavkazje. Kavkaz je etnički vrlo šarolik; naseljuju ga Rusi, Azerbajdžanci, Gruzijci, Armenci, Oseti i druge manje skupine.

Zbog klimatskih razlika poljoprivredna proizvodnja je raznolika; žitarice uspijevaju u Predkavkazju, pamuk i industrijske biljke u dolini Kure, a mediteransko voće i povrće (umjetno natapanje) u Kolhidskoj dolini. Na planinskim pašnjacima razvijeno je ovčarstvo. Duž tokova rijeka izgrađene su brojne hidroelektrane.

Gradovi Baku i Groznij su središta proizvodnje i prerade nafte. Industrija je razvijena u gradovima Tbilisi, Erevan, Kirovabad, Batumi, Novorossijsk. Uz obalu Crnog mora i u Predkavkazju nalaze se brojna odmarališta i kupališta.

Kavkaz ili Kavkazija prostire se u Euroaziji, a omeđen je Anatolijom (Turska) i Iranom na jugu, Crnim morem na zapadu, Kaspijskim jezerom na istoku i europskim dijelom Rusije na sjeveru. Kavkazija obuhvaća planinu Kavkaz i okolne nizine.

Planina Kavkaz obično se smatra granicom između Europe i Azije, dok se teritoriji u Kavkaziji smatraju dijelovima jednog ili drugog kontinenta. Perzijsko ime za ovu regiju je Qafqâz, što upućuje na veze s Azijom. Sjeverni dio Kavkaza naziva se Ciskavkaz, a južni dio Transkavkaz. Najviši vrh na Kavkazu je Elbrus (5,642 m), koji se nalazi u zapadnom Ciskavkazu u Rusiji, a općenito se smatra najvišim vrhom Europe.

Kavkaz je jedan od lingvistički i kulturno najrazličitijih regija na Zemlji. Nacionalne države koje danas obuhvaćaju Kavkaz su sjeveroistočna Turska, postsovjetske države (Gruzija, Armenija, Azerbajdžan) i razni dijelovi Rusije. Ruski dijelovi uključuju Krasnodarski kraj, Stavropoljski kraj, te autonomne republike Adigeju, Kalmikiju, Karačajevo-Čerkeziju, Kabardino-Balkariju, Sjevernu Osetiju, Ingušetiju, Čečeniju i Dagestan. Četiri teritorija u regiji koji su proglasili nezavisnost, ali nisu priznati od međunarodne zajednice kao nacionalne države: Abhazija, Nagorno Karabah, Adžarija i Južna Osetija.

Kavkaz je teritorija gde različite narodnosti žive , sa različitim jezicima, ali sa sličnom kulturom i izgledom. Jedan deo je severni u Rusiji (Dagestan, Cečenija, Osetija, Balkaria) drugi je odvojen (Azerbejdžan, Jermenija, Gruzija), svaki od njih ima fudbalske timove sa navijačima koji imaju nekoliko ozbiljnih grupa. Posto je na ovim prostorima u proslosti besneo rat jer su pojedine ruske republike zelele da se odvoje od matice u ovim predelima vlada velika netrpeljivost sa ostalim navijackim grupama iz Rusije. Dve najpoznatije grupe iz ruskog dela Kavkaza dolaze iz Naljcika i Mahackale oni podrzavaju lokalne klubove Spartak i Anzi.

Navijaci ovih klubova bezbroj puta su napadali ruske grupe koje dodju na gostovanje u Dagestan ili Ceceniju i nekoliko puta im skidale zastave.

Ove grupe iskljucivo forsiraju borbe na ruke i po tome su jedni od najjacih u Rusiji, iako se retko bore u dogovorenim tucama oni na ulicama ne koriste nozeve i ostala pomagala. Posto vecina ruskih MMA boraca dolazi iz Dagestana i Cecenije u ovim grupama dosta momaka trenira neki od borilackih sportova pa su samim tim spremniji od ostalih.

Navijaci Anzija se zovu Antsi Ultras i od 2011. su poceli redovno i organizovano da prate svoj klub, neprijatelji su im sve ruske navijacke grupe dok sa grupama sa ruskog dela Kavkaza nemaju prijateljske ali ni neprijateljske odnose i ne napadaju jedni druge.

Azarbejdzan ima dva donekle ozbiljne navijacke grupe, a to su navijaci Karabaha i Nefcija.

Najozbiljnija grupa koja dolazi sa Kavkaza su navijaci Dinama iz Tbilisija koji su prethodnih godina imali nekoliko ozbiljnih akcija, iako grupa po brojnosti nije velika nekoliko puta su napadali mnogo jace i mnogobrojnije grupe od njih.

Naziv grupe je Elite Tbilisi. Navijaci sa Balkana se verovatno secaju sukoba sa Violama iz Maribora do pre nekoliko godina kada su Slovenci isprasili Gruzine.

Gruzini su u dobrim odnosima sa navijacima Dinama iz Zagreba i nekoliko puta su imali medjusobne posete.