Dok je Partizan večeras u Beogradu igrao meč kvalifikacija Lige Evrope protiv Bešiktaša, u Urgentnom centru se odvijala još jedna drama, neverovatna, ona najvažnija – životna!
Naime, navijač Partizana kome je pozlilo na južnoj tribini tokom prvog poluvremena meča sa Bešiktašom i za koga se mislilo da je umro, jer je dovezen u Urgentni centar “praktično mrtav”, kako kaže izvor “Blica”, neverovatnim naporima lekara u Koronarnoj jedinici je čudom – vraćen u život! piše Blic.rs
Ipak, drama je još daleko od gotove, jer se navijač Partizana posle povratka u život i dalje nalazi u veoma teškom stanju. Smešten je na odeljenju kardiologije, gde se lekari i dalje bore za njegov život sa još neizvesnim ishodom.
Navijač Partizana kojeg su izijeli sa istočne tribine tokom utakmice sa Bešiktašom je preminuo prema izvorima srpski medija. Navijaču je pozlilo te su ga navijači spustili do atletske staze gdje ga je hitna pomoc pruzela.
Oko 200 BBB-a su se kupali pod Kornhausovim mostom, te su maltretirali i seksualno zlostavljali žene.
Prema pisanju švicarskih medija navijači su hvatali plivačice za stražnjice, pa je ubrzo morala reagirati i policija, piše Index.
– Ništa odvratnije nisam doživjela. Bilo je jako odvratno i nisam mogla izaći iz vode bez njihovih ruku na mojoj stražnjici – ispričala je jedna od njih.
Javio se i čitatelj-reporter…
– Nije bilo važno jesu li mladi ili stari u pitanju. Maltretirali su sve, a cijela horda je to pozdravljala aplauzima i smijehom – ispričao je.
Policijski službenici prisutni su u cijelom gradu i prate situaciju…
– Svjesni smo incidenata koji su se dogodili danas. U akciji je i poseban tim za dijalog. To su ljudi koji komuniciraju s navijačima na njihovom jeziku. Pratimo situaciju i nećemo dozvoliti nove neugodnosti ili nerede – rekao je policijski portparol.
Navijači Dinama i tokom utakmice napravili su incident, kada su napravili bakljadu, što UEFA neće tolerisati i Modri će biti kažnjeni zbog toga.
Mnogo su žene bile relativan pojam u ultra svijetu. Većina je uvjek bila protiv žena dok su ih neki smatrali čak ravnopravnim sa muškarcima.
Prije i tijekom subotnjeg ogleda Lazija i Napolija (1:2) u sklopu prvog kola talijanskog prvenstva Olimpicom su cirkulirali kontroverzni letci navijača rimskog kluba.
“Curva Nord za nas predstavlja sveto mjesto”, poručili su Lazijevi ultrasi.
“Nepisani kod treba poštovati. Prvih nekoliko redova tribine predstavljaju mjesto najžešće borbe i navijanja. Ne dopuštamo ženama, suprugama i djevojkama da se nalaze u prvim redovima Curve Nord. Savjetujemo ih da utakmice promatraju iza desetog reda”, napisano je u nastavku letka koji se masovno razmnožio društvenim mrežama.
“Svatko tko je izabrao stadion kao alternativu za romantičnu šetnju Parkom Villa Borghese (jedan od glavnih parkova u Rimu, op. a.), neka utakmicu gleda s drugog dijela stadiona”, zaključak je upozoravajuće poruke Lazijevih navijača.
Ostvarenje Martina Kempa predstavlja rediteljski poduhvat pravljenja uverljivog filma zasnovanog na huliganizmu i organizovanom kriminalu,koji nam nameće pitanje da li možemo živeti sa posledicama svojih akcija.
Nešto starije izdanje uvek uposlene produkcijske kuće ”Richwater films”,donosi nam još jedan film o fudbalskim huliganima.Srećom ta njegova strana je svedena na minimum,tako da postoji nešto mnogo dublje u celoj priči.Rediteljski poduhvat Martina Kempa prevashodno je fokusiran na nasilje,ponekad je protkan klišeima,međutim nastupi glavnih aktera sprečavaju ga da prokliza u monotoniju.
Bili Evans (glumi ga Leo Gregori) je vođa bande kežuala fudbalskog kluba Totenhem Hotspur.Zadovoljan što u slobodno vreme ima mogućnost da učestvuje u uličnim sukobima zajedno sa svojim drugovima protiv rivalskih bandi,on u isto vreme odaje utisak uzornog oca i muža,kao što je i uspešan poslovan čovek.Ali onog trenutka nakon što staje na žulj gangsteru Mikiju (Riči Harnet),želeći da sačuva pab svoje familije od reketiranja,Bilijev život se okreće naglavačke,postaje mnogo mračniji,utoliko što je svojim potezima doveo u pitanje ne samo bezbednost svojih prijatelja,već i članova svoje porodice.
https://www.youtube.com/watch?v=M77UTcdl6IEIako će vam možda film ”Vođa čopora” (Top Dog) izgledati kao još jedno u nizu ostvarenje vezano za gangsterizam i huligane u hiperprodukciji za koje ne biste dali ni deset para,ipak ga karakteriše nešto mnogo više od običnih uličnih sukoba,dajući mu dublji smisao.Zapravo postoje momenti van ovih pomenutih,kada film ostavlja veoma snažan utisak.Martin Kemp naslonjen u svojoj rediteljskoj stolici nam zapravo pruža verodostojne ulične sukobe,ostavljajući nam dovoljno prostora da udahnemo vazduh,a da opet ne pribegava oštrim promenama glavnog toka same radnje filma.Šteta je samo što postoji nekoliko dramatičnih scena koje se mogu uporediti po kvalitetu sa TV capunicama,pa skoro kao ”Hollyoaks” ,jednostavno previše su usporene.
Ne dešava se to isuviše često,međutim kada takva situacija nastupi,izvlači vas nekako iz filma koji u pojedinim scenama biva poprilično dosadan.Možda je to samo pokušaj da se izvuku dramatični elementi ili je to jednostavno izbor Martina Kempa.U svakom slučaju,ne funkcioniše baš najbolje,niti se uklapa u sam film.Mora se priznati da reditelj daje ton filmu u nekoliko tačaka,jer je stalno prisutan osećaj straha.Napetost pojačava samo saznanje da će se dogoditi nešto strašno,a kada se konačno dogodi,ima masivan uznemirujuću uticaj na glavne likove koji pretvaraju ”Vođu čopora” u osvetnički triler kada je reč o žanru.
Što se tiče glavne uloge Leo Gregori je fantastično izneo rolu Bilija koja ima svoju svrhu,bravurozno je odigravši.Bili Evans je zapravo tipičan momak sa ulice,međutim postoji neka grozna crta u njegovom karakteru,tako da on konstantno izaziva nevolje.Privlačnost prema kriminalnim aktivnostima koja se kod njega javlja,na kraju se pretvara u njegovu totalnu propast u ovoj priči o nastalim posledicama,pa se sa pravom postavlja pitanje možemo li živeti sa reperkusijama koje proizvode naše akcije.Kada je reč o ostalim ulogama,Harnet je sasvim dobar u ulozi Bilijevog rivala,dok je Vinsent Regan u ulozi Votsona veoma prikladan za zločinca,irskog gangstera uvučenog u sukob koji je izazvan Bilijevim ponašanjem.Takođe je osvežavajuće za sam film da možemo da vidimo ženske uloge koje nisu tretirane karikaturalno,odnosno kao osobe koje ćete gledati kroz prozor kako se presvlače.U ovom slučaju Danijel Brent kao Bilijeva supruga Samanta, i Lorejn Stenli kao Džuli,predstavljaju vitalan deo ove priče.Vođa Čopora možda neće doneti ništa novo u okviru porodične drame,odnosno osvetničkog trilera,međutim ljubitelji ovog žanra će biti i više nego zadovoljni onim što nam Martin Kemp donosi na male ekrane.
Zamislite da navijate za klub kome svira pobednička himna Lige Šampiona.Zamislite milionsku zaradu,da imate golgetera poput Kristijana Ronalda i nekoga poput Lea Mesija sa svojim driblinzima.Zatim zamislite posećenost konferencija za novinare,fudbalere koji se pohlepno bore za povišicu plate,kolumniste koji svakodnevno o vašem klubu pišu hvalospeve,zamislite da imate bogate sponzore i ogromnu gledanost mečeva na TV-u.Sada zaboravite na sve ovo što smo pomenuli,stavite na stranu ili jednostavno izbrišite iz glave.Uzmite na primer neku trećerazrednu ligu,gde imate gojazne igrače i pri tome morate da poradite na fudbalskoj taktici,a tim vam je još sačinjen i od fudbalera slabih u duelu koji gotovo svaku akciju uprskaju,ali oni hrabro nastavljaju dalje da igraju.Kopačke su izlizane i pocepane,vreme je učinilo svoje,pa ni teren nije bog zna kakav jer trave gotovo i da nema.Ali zato itekako ima antifašizma i antirasizma,svega onoga što je u suprotnosti sa modernim fudbalom kakav je danas i svim njegovim derivatima.Ovde vlada zdrav duh omladine,stadion nosi ime po crtaču stripova koji je dizajnirao Korto Maltezea.Ovo je Skampia,jedan od kvartova italijanskog grada Napulja,dom nižerazrednog lokalnog fudbalskog kluba Crvena Zvezda!Priča koja će vam biti predstavljena kroz ovaj intervju,nije priča striktno vezana za ultrase,fudbal i velike pobede.Ovo je jednostavno priča o predivnoj fudbalskoj igri i strašću koja ona nosi.
Kako ste došli na ideju da formirate fudbalski klub Crvena Zvezda Napulj?
Rekao bih da je postojala potreba kod ljudi da fudbal kao igru dožive na jedan nov način,slobodan i subjektivan,kako na terenu,tako i na tribinama.Crvena Zvezda je nastala 2006 godine kao fudbalaska ekipa koja je igrala na jednom od gradskih turnira,koji je uključivao nekoliko timova sastavljenih od studenata sa različitih univerziteta u Napulju.Oko kluba se odmah stvorila podrška koja je pratila fudbalere na svakom meču.Trenuci koje su fudbaleri doživeli na terenu zacementirali su veze između njih i navijača,pa je tako nastala i grupa,udahnuvši život nečemu toliko upečatljivom,da smo prvom prilikom kada nam je predloženo da sastavimo tim i pristupimo trećoj lokalnoj fudbalskoj ligi,doneli odluku da taj predlog odmah prihvatimo.Nakon prve ”eksperimentalne” godine izdvojili su se pojedinci koji su počeli da daju uputstva i smernice kako bi klub trebao da funkcioniše.Iako su vrednosti poput antifašizma i antirasizma oduvek bile osnova same ideje oko koje smo se okupili,tokom godina one su samo jačale kroz praksu u delovanju karakterišući naš klub,kako dole na terenu tako i gore na tribinama.
Zašto baš to ime Crvena Zvezda?
Ime je odabrano 2006 god. (u to veme zvali smo se Crena Zvezda Orijentale po univerzitetu na kome smo studirali) na prvom turniru na kome smo učestvovali.Među nama ima dosta fudbalskih poznavalaca i navijača,tako da smo želeli da odamo počast lepoti fudbalske igre koju je donela Crvena Zvezda iz Beograda,postavši šampion Evrope 1990/91.
Organizovano navijanje u ovom trenutku suočava se sa represijom kakva dugo nije viđena:navijačke kartice,zabrana unošenja transparenata,prazne tribine…Čini se da klubovi kao što su Spartak Leće,Kvartograd i Crvena Zvezda nude mogućnost da se izbegnu pritisci, i vrati na tribine raniji entuzijazam kako bi se krenulo iz početka?
Svakako da niže lige nisu toliko u fokusu državnih institucija i medija,tako da efekti represivne politike koja je veoma prisutna na stadionima u Seriji A,ne utiče previše na podršku našem klubu.Ali uprkos ovome,Crvenoj Zvezdi su takođe izricane novčane kazne zbog antirasističkih slogana upućenih partiji ”Liga za Sever” (Lega Lega…govna!) što nas je samo još više usmerilo ka tome da zauzmemo tvrđi stav,i nije nas ni u kom slučaju pokolebalo da nastavimo da pevamo naše pesme.Tematika koja zauzima centralno mesto u našem navijanju je podrška klubu,snaga omladinskog duha,zajedništva…a ne omalovažavanje protivnika na terenu.To nas ne opterećuje.Prema tome opet ponavljam,ono sa čime se mi suočavamo je mnogo manji pritisak u odnosu na Seriju A,a sa druge strane pruža nam se mogućnost da se okupimo i navijamo sasvim slobodno,izražavajući svoj karakter.
Pitanja koja se javljaju vezana za majmunske krike i teritorijalnu diskriminaciju,izazivaju mnogo polemike među navijačima.Da li se za tako nešto može naći opravdanje u vidu mladalačkog bunta ili je to jednostavno neprihvatljivo rasističko ponašanje?Kako vi koji ste na prvoj liniji fronta protiv rasizma gledate gledate na taj problem?
U odgovoru na prethodno pitanje pomenuo sam vam da je naša tribina takođe novčano kažnjena zbog slogana upućenih ”Ligi za Sever” koja se smatra rasističkom.Na osnovu ovoga vam je valjda jasno da su ultrasi itekako ogorčeni zbog rasizma,naročito teritorijalnog koji se javlja prema ekipama sa juga i to se ponavlja iz utakmice u utakmicu.Italija je u osnovi rasistička zemlja,kako sa stanovišta civilnog društva,tako i u institucionalnom pogledu.Činjenica je da se navijačke tribine kažnjavaju zbog rasističkih slogana,međutim nema nikavih posledica u parlamentu za članove ”Lige za Sever”,koji su itekako vređali bivšeg ministra za integracije Sesil Kienge što je paradoks sam po sebi.Tako da jedini efekat koji će ove sankcije doneti,biće porast rasne mržnje van fudbalskih stadiona,a ne unutar njega (što je sa stnovišta sporta dobro jer onda u okvru sportskih takmičenja neće biti ekscesa),međutim nije dobro što će na ulicama rasizam biti slobodan da se razvija i širi,kao i u državnim institucijama.
Nakon više od deset godina aktivnosti,vaše ime je postalo nadaleko čuveno među navijačima velikih italijanskih,pa i svetskih klubova koji su vam ukazali poštovanje.Kako gledate na to?
Mi održavamo veze sa brojnim fudbalskim klubovima u nižim ligama i njihovima navijačima: Istorijski Centar Lebovski(Firenca),Atletiko San Lorenco (Rim),Brutium (Kozenca)…koji su pokazali da njihova borba itekako može biti održiva.A što se tiče profesionalnih fudbalskih klubova imamo dobre odnose sa Panatenaikosom (Grčka),tačnije sa grupom Gejt 19,sa kojima delimo zajedničku viziju negovanja narodnog fudbala (oni su takođe napravili svoj samofinasirajući fudbalski tim sačinjen od navijača koji se takmiči na lokalnom nivou),ali u svakom slučaju naše ime je vrlo dobro poznato među navijačima Napolija.
Da li se vaši projekti odnose na fudbal sam po sebi ili su bazirani na poruke koje se mogu čuti sa tribina?Šta je u stvari pozadina tih projekata?
U okviru naših projekata,fudbal zauzima centralno mesto.Međutim nasuprot logici koja dominira modernim fudbalom,naš način ostvarivanja pobeda i razvoja kluba je dijametralno suprotan i razlikuje se u tome što mi ne želimo da žrtvujemo naše principe i identitet,što opet znači da postoji rizik da ostanemo naredne četiri godine u trećoj lokalnoj ligi i da ne dočekamo promociju u viši rang ukoliko je to potrebno da bi se naši ciljevi ostvarili.Ipak fudbal ostaje u fokusu kao moćno oruđe u našim rukama.Naš san je da pokrenemo školu narodnog fudbala dostupnog svima,gde ćemo se svi okupiti i povezati,dajući ovoj igri novi smisao bavljenja njime.Da bi to ostvarili,uskoro ćemo pokrenuti radionicu za decu u napuljskom kvartu Santa Ćiara kako bi pripremili tim za Mediteranski antirasistički turnir koji startuje u Palermu,a završava se u Napulju u maju.
Kakav je vaš odnos prema ovakvom fudbalu kakav je danas?
Mi nemamo nikakav odnos prema fudbalu kakav je on danas jer je pod pokroviteljstvom institucija u kojima mi sebe ne vidimo.Mi imamo svoju priču,borimo se protiv komercijalizacije sporta i negujemo drugačiji tip navijačkih tribina i tifoza kao takvih.Takođe sa ekonomske tačke gledišta naš put je potpuno drugačiji.Mi smo pre svega samofinansirajuće sportsko društvo koje se suočava sa brojnim teškoćama,što znači da ne dobijamo nikavu pomoć odozgo,niti nam teče med i mleko.Prihodi od TV prava,ogromne svote novca i varvarska globalizacija nisu deo naših uverenja kojima se vodimo.
Da li ste nailazili na prepreke na vašem putu?
Nailazili smo na brojne prepreke.Zapravo mi se početkom svake nove sezone pitamo da li ćemo izgurati do sledeće.Postoje ekonomske teškoće,birokratski problemi (vezani za zakup i održavanje terena) kao što postoje problemi vezani za kadrovska pitanja,jer činjenica je da većina nas studira i radi,ljudi odlaze ili su prinuđeni da smanje svoj angažman jer nemaju previše slobodnog vremena.Međutim mi se svojski trudimo da prevaziđemo ove prepreke snagom naše grupe i diskusijom među nama samima dođemo do najboljeg rešenja.
Kako se finasirate?
Finasiramo se sami od svojih sredstava.Postoji mesečna kvota koju izdvajamo za igrače,upravu,navijače…Imamo i jednu malu lokalnu kompaniju koja se bavi izvozom i uvozom prehrambenih proizvoda ,koja nas takođe sponzoriše,a tu su i razni događaji na kojima skupljamo dobrovoljne priloge,poput večera i proslava na kojima prodajemo materijal: majice,dukserice,značke…
Kako je vaš projekat prihvaćen na lokalnom nivou u samoj Skampiji?Situacija je sigurno veoma teška?
Naprotiv,naš projekat ima veoma pozitivan uticaj na lokalnu zajednicu,jer čitav niz aktivnosti je godinama razvijan u ovom delu Napulja.Konkretno u Skampiji smo postali deo mreže društvenog sektora kao što su Mamut,fudbalske škole Arći Skampia,asocijacije Polići Verdi i Gridas,izdavačke kuće Marota i Kafiero…itd.Sa tačke gledišta mnogih ljudi ovde,sve je više lokalaca koji prate naš klub i pridružuju se tifozima.Skampija je naš dom (ne samo zbog toga što živimo u njemu,već i zbog našeg stadiona Hugo Prata u kome provodimo dosta vremena),i bez obzira što često ovaj kvart može biti sumoran,mi se trudimo da stvari promenimo na bolje.Sve ono što smo postigli samo jača našu volju da ovde ostanemo,trudimo se da povežemo periferiju i centar grada,da popunimo tu prazninu,jer od zvaničnih institucija nema nikave vajde.Zvanične institucije samo podstiču predrasude,marginalizaciju i isključivanje jednog dela građana sa periferije.
Kako doživljavate politiku na tribinama?
Na tribini mi se pre svega trudimo da stvorimo grandioznu atmosferu u kojoj će svako moći da se prepozna i uzme učešće.U isto vreme naš projekat se zasniva na vrednostima antifašizma i antirasizma,tako da mi osećamo potrebu da izrazimo naše mišljenje kroz slogane i parole koje se bave društvenim i političkim pitanjima.To što radimo nedvosmisleno predstavlja anomaliju u današnjem fudbalu,tj. ne prati logičan sled događaja koji dominira na terenu i na tribinama.Fudbal jeste pre svega igra,ali u fudbalu ima dosta politike,kao što ima i demagogije.Zamislite samo koliko ima teritorijalnog rasizma.Mi respektujemo one koji imaju drugačiju tradiciju,gde je zabranjeno da se politika pojavljuje na tribinama,ali za nas je fudbal jedan oblik otpora.
Ti si već više od deset godina na tribini,šta je to najlepše i najružnije što pamtiš sa fudbalske tačke gledišta,a šta sa navijačke tačke gledišta?
Hmmm…čekaj da razmislim…bilo je tu zaista lepih i groznih stvari.Najgore čega se sećam sa fudbalske tačke gledišta je poraz koji smo doživeli rezultatom 5:1 od tima sa kojim smo bili u istom rangu takmičenja tokom naše premijerne sezone.U početku smo svi bili veoma zabrinuti,ali od tada pa u nastavku nismo izgubili više nijednu utakmicu.Najlepši momenat bi bio recimo ove sezone,protiv tima sa kojim smo se borili za ulazak u viši rang FK Atletiko Flegreo,koji nije ni nalik nama po tome kako funkcioniše,jer predstavlja investiciju pojedinca u fudbalski klub,gde je evidentno da šira društvena zajednica nema nikakve koristi od takvog sportskog društva.A što se tiče tribina,najlepše uspomene su vezane za naše susrete sa navijačima klubova sa kojima smo na istim talasnim dužinama (Lokomotiva Flegrea i Lebovski).Najgore što nam se dogodilo bilo je zatvaranje našeg stadiona Hugo Prat u Skampiji ovih dana.Zahvaljujući svakodnevnim protestima uspeli smo da se izborimo za ukidanje odluke,oštro smo reagovali na nepravdu vršeći pritisak na opštinske i gradske institucije, i sada smo spremni da se vratimo na stadion i podržimo naš klub Crvenu Zvezdu.
Reci nam za kraj,da li je drugačiji fudbal zaista moguć?
Mi se nadamo da jeste.Držeći se našeg puta mi smelo i ponosno koračamo ka cilju u skladu sa našim uverenjima.Nakon skoro deset godina ljudi oko nas shvataju značaj našeg rada,gurajući nas napred jer žele da približimo ove naše ideje što široj zajednici,da nas upoznaju i shvate da ukoliko se udružimo,možemo da promenimo stvari na bolje.Jer fudbal iako je samo sport,mi na njega gledamo kao na čistotu fizičke kulture dostupne svima,koja bi trebala da inspiriše društvo i promoviše okupljanje,kooperaciju,zdrave vrednosti zajedništva i bratstva.Drugačiji fudbal je moguć jedino ako je zasnovan na participaciji naroda i slobodi u odlučivanju,a ne na ekonomskom interesu.Želeo bih da se zhvalim Ireni Espozito i svim ljudima oko Crvene Zvezde.
Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži.
Članak 2.
Ovim se Zakonom propisuju:
– protupravna ponašanja prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe (u daljnjem tekstu: športsko natjecanje),
– obveze i odgovornosti športskih udruga, ustanova i trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: športski klub) koji su organizatori ili sudjeluju u športskom natjecanju, te športskih saveza i drugih športskih udruga više razine,
– posebni uvjeti koje mora ispunjavati športski objekt i obveze vlasnika ili korisnika športskog objekta,
– obveze i odgovornosti gledatelja športskog natjecanja, osobito ograničavanja u mogućnosti prisustvovanja športskom natjecanju,
– obveze i odgovornosti športaša, trenera, sudaca i drugih osoba koje vode športsko natjecanje,
– obveze i odgovornosti sredstava javnog priopćavanja,
– obveze i ovlasti ministarstva nadležnog za šport i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove u provođenju ovoga Zakona,
– kaznena djela, prekršaji i sankcije za protupravna ponašanja propisana ovim Zakonom.
Članak 3.
(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub, međunarodno natjecanje organizirano na području Republike Hrvatske, natjecanje u sustavu europskih i svjetskih športskih organizacija, natjecanje za koje postoji procjena mogućnosti izbijanja nereda i nasilja te natjecanje u inozemstvu u kojem sudjeluje reprezentacija ili športski klub iz Republike Hrvatske.
(2) Športskim klubom u smislu ovoga Zakona smatra se svaka udruga, ustanova ili trgovačko društvo koje sudjeluje u športskom natjecanju.
(3) Organizatori športskog natjecanja u smislu ovoga Zakona jesu športski klubovi, športski savezi, športske udruge više razine i druge pravne ili fizičke osobe koje organiziraju športsko natjecanje.
(4) Redar u smislu ovoga Zakona je posebno osposobljena osoba angažirana od strane organizatora radi održavanja reda i mira u športskom objektu.
(5) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje te prostor na kojem se ulazak i kretanje osoba uvjetuje posjedovanjem ulaznice ili posebne dozvole koju izdaje organizator natjecanja.
(6) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.
FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL
Članak 4.
(1) Protupravnim ponašanjem u smislu ovoga Zakona smatra se:
– posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže više od 6% alkohola, droga te posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– pokušaj unošenja ili unošenje u športski objekt alkoholnih pića, droga, pirotehničkih sredstava, oružja i drugih predmeta koji su prema prosudbi redara pogodni za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– pokušaj ulaska, dolazak i boravak na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,
– maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi način radi prikrivanja identiteta,
– pokušaj unošenja, unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,
– bacanje predmeta u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor,
– pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,
– paljenje i bacanje pirotehničkih sredstava,
– paljenje ili uništavanje na drugi način navijačkih rekvizita i drugih predmeta,
– pokušaj nedopuštenog ulaska ili nedopušten ulazak u natjecateljski prostor ili u gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju,
– boravak i zadržavanje na mjestu u gledateljskom prostoru za koje se ne posjeduje ulaznica ili odgovarajuća isprava izdana od strane organizatora.
(2) Protupravna ponašanja iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ostvarena tijekom čitavog razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecanja do povratka sa športskog natjecanja.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, unošenje i posjedovanje športskog oružja od strane natjecatelja koji to oružje unose u športski objekt radi sudjelovanja na športskom natjecanju u odgovarajućem športu, ne smatra se protupravnim ponašanjem.
ŠPORTSKO NATJECANJE
Članak 5.
(1) Organizator športskog natjecanja dužan je procijeniti mogućnosti izbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju i poduzeti mjere radi njihovog sprječavanja i suzbijanja, propisane ovim Zakonom i drugim zakonima i propisima za njihovo provođenje, te propisima međunarodnih i domaćih športskih saveza i drugih športskih udruga više razine.
(2) Organizator športskog natjecanja u procjeni opasnosti od nereda i nasilja i ocjeni potrebnih mjera za njihovo sprječavanje i otklanjanje dužan je surađivati s nadležnim policijskim tijelom i osigurati dovoljan broj osoba, uključujući i policijske službenike, na prostoru športskog objekta i u njegovoj neposrednoj blizini, radi provođenja mjera sigurnosti športskog natjecanja.
(3) Organizator športskog natjecanja dužan je postupati po nalogu policije glede poduzimanja mjera sigurnosti u postupku pripreme, organiziranja i održavanja športskog natjecanja.
(4) Kada je za vrijeme održavanja športskog natjecanja došlo do protupravnog ponašanja gledatelja u većem opsegu, službene osobe organizatora koje vode natjecanje dužne su privremeno ili trajno prekinuti športsko natjecanje.
Članak 6.
(1) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športa i razini športskog natjecanja, vrsti športskog objekta, očekivanom broju gledatelja, te ocjeni opasnosti za izbijanje nereda i nasilja, mora na športskom natjecanju imati redarsku službu s dovoljnim brojem redara.
(2) Redarsku službu mogu činiti zaposlenici organizatora športskog natjecanja, redari dragovoljci, članovi klubova navijača, koji su osposobljeni za obavljanje poslova redara na športskom natjecanju.
(3) Organizator športskog natjecanja može za poslove redarske službe angažirati zaštitare i čuvare zaposlene u trgovačkom društvu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na temelju ugovora s tim društvom, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
(4) Pravilima športskog saveza ili druge športske udruge više razine propisuju se, sukladno propisima iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i ovisno o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, mjerila za opremanje športskih objekata uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica i videonadzorom, mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja te ovisno o razini športskog natjecanja kada redarsku službu moraju činiti redari zaposlenici organizatora športskog natjecanja, redari dragovoljci, članovi klubova navijača i/ili zaštitari i čuvari zaposleni u trgovačkom društvu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na temelju ugovora s tim društvom, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
(5) Organizator športskog natjecanja dužan je na zahtjev nadležnoga policijskog tijela povećati broj redara kada to tijelo procijeni da planirani broj redara ne jamči sigurnost na športskom natjecanju.
(6) Prema zahtjevu policije, a iz razloga sigurnosti, organizator je dužan ograničiti broj ulaznica koje se stavljaju u prodaju, na broj manji od ukupnog kapaciteta športskog objekta.
Članak 7.
Kada se športsko natjecanje održava u sustavu natjecanja organiziranom za područje dviju ili više županija, za razinu države ili kao međunarodno natjecanje, a označeno je kao visokorizično, najmanje 30 posto osoba koje obavljaju redarske poslove moraju biti zaštitari, zaposlenici trgovačkog društva koje ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
Članak 8.
(1) Redarska služba mora biti organizirana sa zapovjednom strukturom koja osigurava da svaki redar znade koja mu je osoba nadređena.
(2) Ako športsko natjecanje osiguravaju i pripadnici policije najviše rangirana osoba u hijerarhiji zapovijedanja mora biti iz reda policije, a pripadnici redarske službe dužni su postupati po zapovijedi policije.
(3) Policijskim službenicima koji obavljaju poslove unutar športskog objekta u civilnoj službi organizator športskog natjecanja dužan je osigurati dostatan broj ulaznica.
(4) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športskog objekta, mora osigurati prostoriju ili prostor čiji smještaj i oprema omogućuju vizualno praćenje športskog objekta ili njegovog dijela u kojem se odvija športsko natjecanje i efikasno zapovijedanje redarstvenom službom.
Članak 9.
Redari moraju na odjeći imati vidljivo istaknutu oznaku ili napis koji označava da su pripadnici redarske službe, pri čemu redari koji su zaposlenici trgovačkih društava koje obavljaju djelatnost privatne zaštite moraju nositi odoru i iskaznicu te imati radni nalog.
Članak 10.
(1) Redari su dužni:
– štititi sudionike športskog natjecanja te imovinu koja se nalazi u športskom objektu,
– utvrditi posjeduje li osoba ulaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora te spriječiti neovlašten ulazak u športski objekt,
– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi na športskom objektu alkoholna pića, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja te takve predmete privremeno oduzeti,
– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi u športskom objektu transparente, zastave, simbole i sl. kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti i privremeno oduzeti takve predmete,
– zabraniti pristup u športski objekt osobi koja je u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili pod utjecajem droge, ili koja pokušava unijeti u športski objekt alkohol, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– zabraniti gledateljima prijelaz iz jednog dijela športskog objekta u drugi dio,
– zadržati gledatelja koji se nasilno ponaša ili drugačije remeti red i mir na športskom natjecanju i predati ga policiji,
– onemogućiti gledatelje u pristupu u one dijelove športskog objekta koji nisu namijenjeni gledateljima,
– osobe zatečene u počinjenju prekršaja predati policiji.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, redari neće zabraniti pristup športskom objektu športašima koji unose športsko oružje namijenjeno natjecanju u odgovarajućem športu ako se natjecanje održava u tom objektu.
(3) Radi provedbe dužnosti iz stavka 1. ovoga članka redari su ovlašteni:
– izdati upozorenje i zapovijed, pregledati osobu, privremeno oduzeti predmete, utvrditi osobne podatke, podvrgnuti utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu, zabraniti i spriječiti ulazak u športski objekt.
(4) Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako na drugi način ne mogu odbiti:
– napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natjecateljima i drugim osobama,
– napad usmjeren na uništenje ili oštećenje dijelova športskog objekta i njegove opreme.
(5) Redari zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja zaštitarsku djelatnost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakonima.
Članak 11.
(1) Organizator športskog natjecanja kao redare može zapošljavati ili koristiti samo osobe koje su fizički i psihički sposobne za obavljanje poslova redara, koje imaju najmanje srednju stručnu spremu, koje nisu osuđivane za prekršajna djela protiv javnog reda i mira ili za kaznena djela počinjena iz koristoljublja ili počinjena iz nečasnih pobuda ili za koja se progoni po službenoj dužnosti.
(2) Redari koji nemaju odobrenje (licenciju) za obavljanje poslova privatne zaštite zaštite moraju proći obuku kojom ih se upoznaje s njihovim obvezama i ovlastima i u kojoj se ocjenjuje stupanj njihove fizičke i psihičke pripremljenosti i podobnosti za obavljanje redarskih poslova.
(3) Pravilnik o osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove redara na športskom natjecanju donosi ministar unutarnjih poslova.
Članak 12.
Redari moraju u ophođenju s gledateljima biti pristojni i spremni na pomoć, ne smiju biti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava niti smiju iskazivati svoju navijačku pripadnost.
Članak 13.
Organizator športskog natjecanja može ugovoriti s gostujućim klubom da poslove redarske službe među gledateljima navijačima gostujućeg kluba obavljaju i redari gostujućeg kluba.
Članak 14.
Organizator športskog natjecanja će pozvati klubove navijača domaćega športskog kluba, a gostujući športski klub klubove svojih navijača, da zajedno razmotre mjere koje mogu poduzeti klubovi navijača radi sprječavanja nereda i nasilja prilikom športskog natjecanja te za vrijeme putovanja na športsko natjecanje i u povratku sa športskog natjecanja.
Članak 15.
Športski klubovi će podupirati osnivanje i rad klubova navijača, omogućiti članovima klubova navijača kupnju ili dodjelu ulaznica za športsko natjecanje, organizirati za članove klubova navijača posjete športskim objektima i upoznavanje s natjecateljima i službenim osobama športskog kluba, pružati im pomoć prilikom putovanja u zemlji ili inozemstvu na športska natjecanja u kojima sudjeluje športski klub, koristiti kao redare i članove klubova navijača.
III. ŠPORTSKI OBJEKT
Članak 16.
(1) Športski objekt, pored uvjeta propisanih posebnim propisima, mora imati dovoljan broj ulaza, odnosno izlaza, mogućnost postavljanja odgovarajućih ograda ili drugih prepreka radi odvajanja pojedinih skupina gledatelja, uspostavljene sustave obavještavanja, zaštitu od požara, prostor za pružanje hitne medicinske pomoći, dovoljan broj sanitarnih čvorova lociranih na pojedinim dijelovima športskog objekta, a športski objekti na kojima se održavaju športska natjecanja prema pravilima iz članka 6. stavka 4. i uvjetima iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i uređaje za kontrolu i brojanje ulaznica te neprekidni videonadzor s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa o ponašanju gledatelja na ulazima, izlazima i cijelom prostoru športskog objekta gdje se nalaze gledatelji, kojeg organizator športskog natjecanja, vlasnik ili korisnik športskog objekta mora dostaviti policiji na njezin zahtjev, radi korištenja u prekršajnom ili kaznenom postupku.
(2) Ako športski objekt ima parkiralište, prostor za parkiranje autobusa mora biti odvojen od prostora za parkiranje osobnih automobila, a posebno mora biti osiguran odvojeni prostor za parkiranje autobusa i osobnih vozila navijača gostujućega športskog kluba.
(3) Ako športski objekt nema parkiralište ili je njegovo parkiralište nedovoljno za prihvat očekivanog broja autobusa i osobnih automobila, organizator športskog natjecanja je dužan od nadležnog tijela Grada Zagreba, odnosno grada ili općine na čijem području se nalazi športski objekt, ishoditi odgovarajuće odobrenje da se određeni prostor koristi za parkiranje autobusa i osobnih automobila.
(4) Ukoliko športski objekt nije opremljen prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili ukoliko organizator ne ispuni obveze iz stavka 2. i 3. ovoga članka, policija može zabraniti održavanje športskog natjecanja.
Članak 17.
(1) Ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta mora rukovati osposobljeno osoblje.
(2) Ulazna i izlazna vrata u športski objekt i sva vrata prema prostorima gledališta moraju se otvarati prema van od gledatelja i moraju biti otključana za vrijeme dok su gledatelji u športskom objektu. Izuzetno nadležni policijski zapovjednik ili rukovoditelj redarske službe može naložiti da vrata prema prostorima gledališta budu zaključana. Sva vrata moraju imati sprave za zatvaranje, odnosno otvaranje kojima se može brzo i jednostavno rukovati i ne smiju biti zaključana ključem.
(3) Ulazna i izlazna vrata, posebno vrata koja se koriste u izvanrednim situacijama (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven gledateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.) prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice moraju biti odgovarajuće i vidljivo označeni, te se nalaziti pod stalnim nadzorom redara za vrijeme športskog natjecanja.
(4) U izvanrednim situacijama mora biti osigurana mogućnost puštanja gledatelja na natjecateljski prostor.
Članak 18.
(1) Športski objekt mora imati Plan evakuacije kojim su određena postupanja u slučaju izvanrednih situacija (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven natjecateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.).
(2) Plan evakuacije donosi vlasnik ili korisnik športskog objekta nakon konzultacije s policijom, vatrogasnom službom, službom hitne pomoći. Prije početka športskog natjecanja s Planom evakuacije organizator športskog natjecanja dužan je upoznati predstavnike športskih klubova, suce i druge službene osobe na športskom natjecanju.
Članak 19.
(1) Športski objekt, odnosno onaj njegov dio na kome će se održavati športsko natjecanje i biti smješteni gledatelji mora prije ulaska gledatelja biti pretražen radi pronalaženja predmeta koji se ne smiju unositi u športski objekt.
(2) Redari, medicinsko i protupožarno osoblje moraju biti na svojim određenim mjestima prije ulaska gledatelja u športski objekt sve do njihovog izlaska iz športskog objekta.
Članak 20.
(1) Sustav obavještavanja gledatelja mora biti jasan i jači od buke koju mogu stvoriti gledatelji unutar i izvan športskog objekta.
(2) Sustav obavještavanja gledatelja ne smije se koristiti za objavu političkih poruka niti za podupiranje domaćega športskog kluba.
(3) Kada u športskom natjecanju sudjeluje inozemni športski klub, organizator športskog natjecanja dužan je osigurati da se poruke i upute navijačima inozemnoga športskog kluba upućuju na njihovom jeziku. Organizator međunarodnoga športskog natjecanja dužan je omogućiti predstavniku svakog inozemnoga športskog kluba obraćanje navijačima toga kluba. Organizator je dužan snimiti sva obraćanja navijačima putem sustava obavještavanja gledatelja.
Članak 21.
(1)Na prostoru športskog objekta nije dozvoljena prodaja i distribucija alkoholnih pića u smislu ovoga Zakona. Bezalkoholna pića se smiju prodavati ili distribuirati samo ako su u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nacionalni športski savezi, uz prethodnu suglasnost policije, mogu dopustiti prodaju i distribuciju pića s koncentracijom alkohola do 6%, u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama, u športskim objektima na športskim natjecanjima koja nisu označena kao visokorizična natjecanja prema odredbama članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 22.
Zatvoreni športski objekti, i otvoreni športski objekti ako se na njima održavaju športska natjecanja noću, moraju biti opremljeni samostalnim izvorom električne energije dovoljnim da se u slučaju nestanka električne energije iz javnog sustava osigura stupanj rasvjete dovoljan da se spriječi opasnost za gledatelje.
Članak 23.
(1) Športski objekt se, polazeći od vrste i značaja športskog natjecanja, očekivanog broja gledatelja i očekivanog dolaska gledatelja, mora otvoriti dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt.
(2) Ako od vremena otvaranja športskog objekta do vremena početka športskog natjecanja treba proći više od 30 minuta organizator športskog natjecanja dužan je osigurati zabavu za gledatelje (prigodan športski ili zabavni program kojim se promiče šport).
GLEDATELJI
Članak 24.
(1) Gledatelj se, za vrijeme dolaska na športsko natjecanje, tijekom športskog natjecanja i nakon odlaska sa športskog natjecanja, ne smije protupravno ponašati.
(2) Gledatelju koji se protupravno ponaša zabranit će se i spriječiti dolazak na športsko natjecanje, udaljit će se iz športskog objekta i iz okolice športskog objekta ili mjesta održavanja športskog natjecanja i mogu mu se izreći ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane prekršajne i kaznenopravne sankcije.
Članak 25.
(1) Policija je ovlaštena osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima očigledno da ide na športsko natjecanje, a svojim ponašanjem izaziva osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola ili droga ili se drugačije protupravno ponaša utvrditi identitet, pregledati nosi li alkoholno piće ili drogu, pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, nosi li transparente, zastave, simbole i sl. koji sadržavaju rasističke ili druge poruke koje mogu izazvati nesnošljivost, oduzeti joj takve stvari, podvrgnuti je utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka odgovarajućim mjernim uređajem, udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto športskog natjecanja ili ulazak u športski objekt, zadržati je do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
(2) Policija je ovlaštena u provođenju odredbe stavka 1. ovoga članka pregledati autobus, vlak ili osobni automobil koji prevozi navijače na športsko natjecanje i sa športskog natjecanja.
(3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka vozač ili suvozač u osobnom automobilu policija može isključiti iz prometa osobni automobil do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema takovim osobama poduzeti druge mjere iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 26.
(1) Policijski službenici, pored ovlasti propisanih drugim propisima, imaju i ovlasti koje prema ovom Zakonu imaju redari.
(2) Policijski službenici mogu gledatelje koji se protupravno ponašaju zadržati u športskom objektu ili u okolici športskog objekta do dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema njima poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima.
(3) Prilikom poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka vodit će se računa da se ne ugrozi sigurnost drugih gledatelja, natjecatelja i da se ne onemogući odvijanje športskog natjecanja.
Članak 27.
(1) Policija će osobe iz članka 25. stavka 1. i članka 26. stavka 2. ovoga Zakona privesti i zadržati u prostorima policije ili drugim pogodnim prostorima.
(2) Pogodnim se smatraju prostori koji imaju sanitarne i vodoopskrbne uređaje i koji osiguravaju višesatan siguran boravak pojedinca ili većeg broja ljudi.
(3) Prostori u kojima se zadržavaju osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti pod neprekidnim nadzorom policijskih službenika.
Članak 28.
(1) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponašanja gledatelja u športskom objektu i/ili u njegovoj okolici prije početka športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja može zabraniti održavanje športskog natjecanja.
(2) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponašanja gledatelja za vrijeme održavanja športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja zatražit će od službenih osoba koje vode športsko natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.
(3) Ukoliko policija ocijeni da organizator športskog natjecanja nije poduzeo mjere iz članka 5. i članka 6. stavka 5. ovoga Zakona, uslijed čega prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, zabranit će održavanje športskog natjecanja.
(4) Kada je za vrijeme održavanja športskog natjecanja došlo do protupravnog ponašanja gledatelja u većem opsegu, a ne prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, policija će predložiti službenim osobama koje vode natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.
ŠPORTAŠI I DRUGE OSOBE KOJE UDJELUJU U ŠPORTSKOM NATJECANJU
Članak 29.
(1) Športaši, treneri i članovi upravljačkih tijela športskih klubova dužni su u svojim javnim nastupima popularizirati športske ideje koje isključuju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup športašima i navijačima suparničkih športskih klubova.
(2) Športski klubovi, športski savezi i druge športske udruge višeg ranga svojim će aktima utvrditi sankcije koje će se poduzimati prema športašima, trenerima i članovima upravljačkih tijela športskih klubova ako su njihovi javni nastupi ili ponašanje prije, za vrijeme ili nakon održavanja športskog natjecanja mogli izazvati ili su izazvali protupravno ponašanje gledatelja.
(3) Aktima iz stavka 2. ovoga članka odredit će se stegovne mjere za športaše, trenere i članove upravljačkih tijela športskih klubova koji su se za vrijeme športskog natjecanja protupravno ponašali, bez obzira je li prema ovim osobama pokrenut postupak za izricanje prekršajnih i kaznenih sankcija.
SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA
Članak 30.
(1) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove uredništva ili svojih novinara, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima.
(2) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove drugih osoba, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima, osim ako istovremeno na nedvojben način osuđuju društvenu i zakonsku neprihvatljivost takovih stavova.
VII. SANKCIJE
Članak 31.
(1) Sankcije za prekršaje propisane ovim Zakonom su novčana kazna, kazna zatvora i zaštitne mjere, a za maloljetne prekršitelje i odgojne mjere.
Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe
Članak 31.a
(1) Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba teško tjelesno ozlijeđena, kaznit će se za samo sudjelovanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt neke osobe, počinitelj će se kazniti za samo sudjelovanje kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina.
(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako je osoba koja je sudjelovala u tučnjavi uvučena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tučnjavi.
Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima
Članak 31.b
Tko organizira ili vodi grupu ljudi koja zajednički za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba tjelesno ozlijeđena ili je došlo do oštećenja ili uništenja tuđe stvari ili imovine veće vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Uništavanje stvari ili imovine na športskom natjecanju
Članak 31.c
Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja ošteti, izobliči, uništi ili učini neuporabljivom tuđu stvar ili imovinu veće vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Nepoštivanje mjera i zabrana
Članak 31.d
Tko se za vrijeme trajanja zaštitne mjere iz članka 32., sigurnosne mjere iz članka 34. ili zabrane prisustvovanja športskom natjecanju iz članka 34.a ovoga Zakona zatekne na prostoru športskog objekta ili se njegova prisutnost utvrdi na drugi način, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Članak 32.
(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekršajnim zakonom izreći i zaštitnu mjeru:
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,
– zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.
(2) Zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine.
(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.
(4) Pravomoćnu odluku o prekršaju u kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud osim podnositelju optužnog prijedloga dostavlja i nacionalnom športskom savezu, koji je o tome dužan obavijestiti organizatora športskog natjecanja, odnosno ugovornog distributera ovlaštenog za prodaju ulaznica te klub, odnosno udrugu navijača.
(5) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zaštitna mjera ili mjera opreza.
(6) Organizator športskog natjecanja dužan je poduzeti mjere za onemogućivanje pristupa na prostor športskog objekta osobi za koju zna ili je dužan znati da joj je izrečena zaštitna, odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza.
(7) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi za koju raspolaže saznanjima da se ranije protupravno ponašala te će poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor športskog objekta toj osobi.
Članak 32.a
(1) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.
(2) Adresa iz stavka 1. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.
(3) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju, te je dužna boraviti u službenim prostorijama policije ili drugim pogodnim prostorijama do isteka dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
(4) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona, dužna je najkasnije pola sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja te je dužna sedam dana prije održavanja športskog natjecanja predati putnu ispravu u policijskoj postaji prema mjestu prebivališta.
(5) Ako je osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka iz opravdanih razloga, radi zdravstvenog stanja ili profesionalnih obveza koje ne trpe odgodu, u nemogućnosti postupiti sukladno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, dužna je javiti se telefonom u policijsku postaju prema mjestu prebivališta i izvijestiti o adresi na kojoj se nalazi.
(6) Policija je ovlaštena provjeriti nalazi li se osoba iz stavka 1. i 4. ovoga članka na danoj adresi.
(7) Policija može za osobom iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka koja nije pristupila u nadležnu ili najbližu policijsku postaju i javila se dežurnom policijskom službeniku ili za koju se provjerom utvrdilo da se ne nalazi na danoj adresi, raspisati potragu radi dovođenja sucu prekršajnog suda.
(8) Policija će prekršajnom sudu dovesti osobu iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, ako je zatečena u prostoru športskog objekta ili je njezina prisutnost utvrđena pregledom zapisa videonadzora športskog objekta ili zapisa videonadzora koji je obavila policija.
Članak 33.
(1) Ako je športsko natjecanje, na temelju mjerila iz članka 5. i 6. ovoga Zakona ocijenjeno s visokom opasnošću od izbijanja nereda i nasilja, na zahtjev policije predsjednik prekršajnog suda osigurat će prisustvo suca prekršajnog suda i zapisničara, ukoliko športski objekt raspolaže odgovarajućim prostorijama za njegov rad.
(2) Ukoliko športski objekt ne raspolaže odgovarajućim prostorijama za rad prekršajnog suca, potrebno je osigurati njegovo dežurstvo u prostorijama nadležnoga prekršajnog suda.
(3) Dežurnog suca na zahtjev organizatora određuje predsjednik prekršajnog suda najbližeg mjestu održavanja športskog natjecanja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 34.
(1) Počinitelju kaznenog djela učinjenog za vrijeme održavanja športskog natjecanja sud može pored kazne i sigurnosnih mjera propisanih Kaznenim zakonom izreći i sigurnosnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od pet godina računajući od pravomoćnosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(2) Na sigurnosnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 32.a ovoga Zakona.
Članak 34.a
(1) Osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kome se nalazi prebivalište takve osobe može izreći zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana.
(2) Osoba kojoj je izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.
(3) Adresa iz stavka 2. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.
Članak 35.
(Brisan.)
Članak 35.a
(Brisan.)
Članak 36.
Policija će o maloljetnim osobama za koje je ocijenila ili utvrdila da su protupravno postupale u smislu ovoga Zakona obavijestiti njihove roditelje, odnosno staratelje, te nadležni centar za socijalnu skrb.
Članak 37.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja organizira športsko natjecanje ako:
ne poduzme mjere radi sprječavanja i suzbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju, odnosno odbije surađivati s nadležnim policijskim tijelom i postupati po nalogu policije glede otklanjanja uočenih nedostataka u postupku pripreme, organizacije i održavanja športskog natjecanja (članak 5.),
na športskom natjecanju nema redarsku službu ili nema dovoljan broj redara (članak 6.),
omogući da poslove redara obavljaju osobe koje nemaju oznaku ili natpis koji označava da su pripadnici redarske službe (članak 9.),
kao redara zapošljava ili koristi osobu koja nije osposobljena za poslove redara (članak 11.),
zapis videonadzora športskog objekta ne dostavi na zahtjev policije (članak 16. stavak 1.),
ne osigura odgovarajući prostor za parkiranje autobusa i osobnih automobila (članak 16. stavak 3),
ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta ne rukuje osposobljeno osoblje (članak 17. stavak 1.),
se ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice ne nalaze pod stalnim nadzorom redara (članak 17. stavak 3.),
ako nije prije održavanja športskog natjecanja provedeno pretraživanje športskog objekta ili dijela športskog objekta u kojem se organizira športsko natjecanje i na kojem se smještaju gledatelji (članak 19.),
sustav obavještavanja gledatelja koristi za namjene koje nisu dopuštene (članak 20. stavak 2.),
na prostoru športskog objekta dopusti prodaju i distribuciju alkoholnih pića (članak 21. stavak 1.),
športsko natjecanje održava noću, a športski objekt nije opremljen samostalnim izvorom električne energije (članak 22.),
športski objekt ne otvori dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt (članak 23.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost organizator športskog natjecanja.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba organizator športskog natjecanja.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe organizatora športskog natjecanja.
Članak 38.
(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta ako:
na športskom objektu nema neprekidni videonadzor s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa, uređaj za brojanje i kontrolu ulaznica te sustav za obavještavanje gledatelja (članak 16. stavak 1.),
ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice nisu odgovarajuće i vidljivo označeni (članak 17. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe vlasnika sportskog objekta.
Članak 38.a
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj redar koji ne obavi dužnosti iz članka 10. stavka 1.ovoga Zakona te koji ne postupa po zapovijedi policije.
Članak 39.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
posjeduje ili konzumira alkoholna pića i druga pića koja sadrže više od 6% alkohola, droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 1.),
pokuša unijeti ili unese u športski objekt alkoholna pića, drogu, pirotehničko sredstvo, oružje ili drugo sredstvo pogodno za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 2.),
pokuša ući, dođe ili boravi na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka (članak 4. stavak 1. podstavak 3.),
pokuša unijeti ili unese i ističe u športskom objektu transparent, zastavu ili drugu stvar s obilježjem kojim se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti (članak 4. stavak 1. podstavak 5.),
boravi i zadržava se na mjestu u gledateljskom prostoru za koje ne posjeduje ulaznicu ili odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora (članak 4. stavak 1. podstavak 11.).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna pravna osoba koja kupi ili na drugi način pribavi ili omogući kupnju ili pribavljanje ulaznica osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera (članak 32. stavak 1.), zabrana prisustvovanja športskom natjecanju (članak 34.a stavak 1.) i mjera opreza te organizator športskog natjecanja koji ne postupi sukladno odredbi članka 32. stavka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
Članak 39.a
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana do najdulje 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
baca predmete u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor športskog objekta (članak 4. stavak 1. podstavak 6.),
pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti (članak 4. stavak 1. podstavak 7.),
pali ili baca pirotehnička sredstva (članak 4. stavak 1. podstavak 8.),
pali ili na drugi način uništava navijačke rekvizite ili druge predmete (članak 4. stavak 1. podstavak 9.),
pokuša nedopušteno ući ili nedopušteno uđe u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju (članak 4. stavak 1. podstavak 10.).
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 do najdulje 60 dana kaznit će se osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. ovoga Zakona, a koja nije postupila sukladno odredbama članka 32.a ovoga Zakona, te kojoj je izrečena zabrana iz članka 34.a stavka 1. ovoga Zakona, a koja nije postupila sukladno odredbi članka 34.a stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ili kaznom zatvora od najmanje 30 do najdulje 60 dana kaznit će se fizička osoba koja je dva ili više puta od dana počinjenja prekršaja u razdoblju od dvije godine unatrag pravomoćno proglašena krivom za prekršaje iz ovoga članka.
Članak 39.b
(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja.
(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o osobama evidentiranim za prekršaje iz ovoga Zakona (ime i prezime, ime oca/majke, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu koja se može identificirati), podnesenim kaznenim prijavama i optužnim prijedlozima, izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama te zabranama prisustvovanja športskim natjecanjima, dovedenim i zadržanim osobama, podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela, te s time u vezi podatke o navijačima i navijačkim skupinama.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.
VIII. NADZOR
Članak 40.
Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, a druga ministarstva u okviru svoje nadležnosti.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
(1) Športski savezi i druge športske udruge svoje će statute i druge svoje opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, a športski klubovi svoje statute i druge svoje akte s aktima športskih saveza i drugih športskih udruga u daljnjem roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih akata.
(2) Športski savezi ili druge udruge više razine ovlašteni za propisivanje sustava natjecanja donijet će pravila iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
(3) Vlasnici ili korisnici športskih objekata opremit će športske objekte u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(4) Športski savezi ili druge udruge više razine sukladno svojim ovlastima zabranit će održavanje športskog natjecanja na športskom objektu koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 42.
(1) Ministar nadležan za šport uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za poslove gradnje će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik kojim će propisati posebne uvjete koje moraju ispunjavati športski objekti prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar unutarnjih poslova donijet će akt iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
“Mi nismo Nemci; Mi nismo Poljaci; Mi smo Slezianci. ” Ovo je uobičajen stav članova šluške manjine u industrijskoj regiji Gornje Šlezije u južnoj Poljskoj. Sa stanovništvom od oko 2.000.000, Gornjesilšijska metropolitanska unija (GZM), čiji je najveći grad Katovice, jedna je od najvećih urbanih aglomeracija u Evropi. Dugogodišnji gusto naseljeni region proždireo je granicu između Njemačke i Poljske, sa Katovice (Kattovitz) dio Njemačkog carstva i susjednim dijelom Sosnovieca iz Kongresa Poljske.
Nakon Prvog svetskog rata, Liga naroda je organizovala plebiscit za utvrđivanje sudbine regiona, a Zapadna Gornja Šlezija je ostala dio Nemačke i istočne Gornje Šilezije, koja se priključila Drugoj Poljskoj Republici (iako je imala značajan stepen političke autonomije) . Kada su Nemci ušli u Poljsku 1939. godine, poljska Gornja Šlezija je bila aneksirana Trećem rajhu, a mnogi Sljezi su dobili nemačko državljanstvo.
Posle Drugog svetskog rata, dogovoreno je na konferenciji na Jalti da granice nove Poljske Narodne Republike uključuju sve Gornje Šilezije (koje su uvek imale veliku poljsku populaciju) i Donje Šlezije (koja je pretežno bila nemačka). Etnički Nemci (i mnogi Šiljezani koji su se borili zajedno sa Nemcima) bili su prisiljeni da se presele iz regiona, a Poljaci su ih zamenili sa populacijom iz područja kao što je istočni grad Lvov (L'viv), koji je sada bio deo Ukrajine.
1956. komunističke vlasti izgradile su Stadion Slaski, stadion kapaciteta 120.000, u aglomeracionom parku Chorzov, jednom od najvećih opštinskih parkova u Evropi. Ovo je postalo mesto za sve najveće domace utakmice poljske reprezentacije: Sovjetski Savez 1957, Španija 1959, Holandija 1969 i 1975, Engleska 1966, 1973, 1989, 1993, 1997 i 2004, Portugalija 2006. godine.
Stadion Slaski je takodje bio domaćin Mančester Junajtedu tokom uspešne sezone Evropskog kupa 1968. godine, poraz od 1-0 do Gornika Zabrzea u cetvrtfinalnoj utakmici (zapamtio je Bobbi Charlton u svojoj autobiografiji). Timovi iz gornje šlezijske aglomeracije dominirali su u poljskom klubskom fudbalu tokom komunističkog perioda, osvajajući 26 od 42 titula lige. U sezoni 1968/69, šest od osam najboljih timova u Poljskoj fudbalskoj ligi bilo su iz aglomeracije (Gornik Zabrze, Polonia Bitom, Szombierki Bitom, Zagłebie Sosnoviec, Ruch Chorzov i GKS Katovice).
Najveće tri ekipe su 1989. godine bile Ruch Chorzov, GKS Katovice i Gornik Zabrze. Neverovatno, od sloma komunizma iste godine, nijedan tim iz Gornje Silesije nije osvojio ligu. Ovo je doprinijelo činjenicom da Stadion Slaski (stadion koji je tokom godina bio domaćin imena kao što su Alfredo di Stefano, Johan Cruiff, Bobbi Charlton, George Best i Cristiano Ronaldo) bio odredjen za odigravanje Eura 2012.
Region koji se nekada ponosio i kao klubski fudbalski klub i kao dom poljskog reprezentativnog tima, bio je ponizen, iako je bio najstariji urbani deo zemlje. U članku iz 2009. za Guardian, poznati fudbalski pisac Džonatan Vilson (napisao je kako Chorzov Stadion Slaski nije najbolji u drzavi i da je ispred njega Krakovskog stadiona Miejski), napisao je:
“S obzirom na uspjeh Visłe, lokalnog kluba, tokom protekle decenije i izvrsne turističke infrastrukture u gradu, čini se zbunjujućom činjenicom da [Krakov] nije bio prvi izbor za utakmice reprezentacije – i ko, uostalom, želi provesti tri nedelje zaglavljeno u onome što je predgrađe mračno industrijske Katovice, kada bi mogli da budu u uspešnom gradu punom istorijskih mesta, živih barova i odličnih restorana? ”
Izgledalo je da je Vilsonov izrazni ton zvučao da ideja da je Gornja Šlezija, regija koja je nekada preuzela oružje da se pridruži Drugoj Poljskoj republici, sada rutinski gleda na ostatak Poljske. Iako je Stadion Slaski i dalje nominalno bio dom poljske reprezentacije u ovom trenutku, u centralnoj Varšavi je izgrađen novi crveno-beli stadion pod imenom Stadion Narodovi (Nacionalni stadion).
Iznenađujući izvor izuzetno potrebne izloženosti za region došao je kada je partija opozicije Lav and Justice (PiS) objavila izvještaj koji je tvrdio da je “šleski identitet samo način za smanjivanje veza sa poljskim identitetom i vjerovatno je jednostavno kramp usvajanja nemačke opcije. ” Stranka je apelovala na sve građane da registruju svoju nacionalnost kao poljsku, a ne Šulijansku u popisu 2011. godine, privlačeći pažnju međunarodnih medija.
Deutsche Velle TV je pogledala ponovno uspostavljanje 1. FC Katovice kao ženskog fudbalskog kluba (“Poljska: spor oko švajcarske manjine”), a Guardian je napisao o planu promjene šeme boja Stadion Slaski iz poljskih boja crvene boje – i bele do šilske boje žuto-plave (“Gornja Šlezija zastupa svoj poziv za autonomiju”).
Obojica su se fokusirali na ponosnu istoriju fudbala u regionu kao način izražavanja svog prepoznatljivog identiteta. Ono što nijedno nije spominjano (možda zato što se s velikim senzibilitetima ne sjeća) jeste da se novonastajući koncept šlezijske “nacije” dobija najkonkretnija podrška sa terasa Ruch Chorzov, gdje su se tokom proteklih nekoliko godina prikazivali provokativni baneri , čitajući slogane kao što su “To Mi Narod Slaski” (To smo mi, Šilski narod); ‘Oberschlesien’ (Gornja Šlezija – na nemačkom); pa čak i jednom prilikom, “Dzis Kosovo: Jutro Slask” (Danas Kosovo: Sutra Šlezija).
Zvanična maskota kluba je žuti orao, nadimak “Adlerek”. Imajte na umu da je simbolički poljski orao beo i da je poljska reč za orla “orzeł”. Žuti orao je simbol Šlezije, a reč “adlerek” je šleska dijalektna reč za orla, usko povezana sa nemačkim “adlerom”.
Jedno objašnjenje svoje nove uloge u promovisanju šilingovog identiteta je da se najteži podržavači kluba često baziraju na najslavičnije Šilezijskim delovima “grimli industrial” kongregacije, mjesta poput Chorzov, Siemanovice Slaskie, Nikiszoviec i Szopienice, gdje lokalni dijalekt se i dalje široko govori.
Do najboljeg uspeha Ruch je došao kada je osvojio ligu 1989. godine (poslednji tim iz Upper Silesije koji je to uradio),zatim su u sezoni 2011-12 su završili na drugom mestu.
Ruh je imao sansu da postane najuspesniji klub u Poljskoj , medjutim to mu je onemogucio komsijski Gornik Zabrze koji je takodje imao isti broj titula kao i Ruh. Medjutim navijaci Gornika su okrenuti Poljskoj i savladali su Ruh te time onemogucili Ruh da osvoji titulu.
Dodavanje dodatnog začina ovom meču bila je politička dimenzija, a navijači Legije Varšave (vojni tim) koji su bili široko rasprostranjeni kao ultra-lojalni poljski nacionalisti i sigurno nikad ne bi bili uzdržani od političkog sukoba. Tokom septembra 2011. godine utakmica Europa lige protiv (politički ljevičarske) izraelske strane Hapoela Tel Aviva, navijači Varšavskog kluba otkrili su ogroman baner čitajući “Jihad Legiju”. Takođe treba napomenuti da Legija ima puno obožavatelja u Sosnoviecu i okolnom basenu Dabrova, koji (iako dio GZM-a) istorijski se identifikuje sa Poljskom, a ne sa Gornjoj Šelezijom.
Ako je Ruch Chorzov “poljska Barselona”, onda su Legija Varszava “Poljski Real Madrid” i to je bilo više od šest tačaka u sukobu sa top-of-the-table. Osim završetka Ruchove odlicne serije u devet utakmica, pobeda Legije od 2-0 podstakla je žestoki odgovor od Jerzi Gorzelik, vođa Šlezijskog pokreta autonomije (RAS), koji je označio postkomučima pobjednika (pežorativni termin za postkomuniste ) jer ima oko četiri puta veci budzet od Ruheovog budžeta.
Ova ideja da su određeni fudbalski timovi, a posebno određeni gradovi, koristili više od postkomunističkog naselja nego drugi, ključni su za razumijevanje rastućeg lokalizma i podrške većoj političkoj autonomiji u Gornjoj Šeleziji. Budžetski problemi nekadašnjih dominantnih timova iz Gornje Šilezije su glavni faktor u dugom vremenskom periodu nedostatka, ne samo u Ruch Chorzovu, već iu Gornik Zabrze i GKS Katovice.
Od raspada komunizma 1989. godine (kada su ove tri ekipe bile najviše tri u Poljskoj), ligu su osvojili timovi iz Poznana, Lubina, Varšave, Lodza, Krakova i sada Vroclav. Mesto održavanja Euro 2012 bilo je u Varšavi, Vroclavu, Poznanju i Gdansku. Ovo je kontekst u kome se najbolje razumeju sve veća identifikacija Ruch Chorzov-a sa regionom, a ne nacionalnom državom.
Ruch Chorzov i Legia Varszava ponovo su se sastali u finalu Kupa Poljske 2012. godine. Tokom početka utakmice, Ručevi fanovi su mogli da čuju pevanje “Gorni Slask” (Gornja Šlezija) pre nego što je nacionalna himna završena.. YouTube snimci sugerišu da je došlo do neke zabune, dok je nacionalna himna neočekivano započela odmah nakon što je počelo pevanje.
Tada je nevina greška, ali ona koja je bila politički značajna od onih koji su hteli da to vide na taj način. Naravno, Gornja Šlezija nije Katalonija i Ruch Chorzov nisu Barselona, ali region ima iskrene žalbe simbolizirane svojim jedinstvenim fudbalskim narativom. Shakhtar Donetsk pružaju ubedljiv kontra-primer Istoku kako povećana ulaganja u fudbalski tim mogu povećati profil industrijskog regiona. U Nemačkoj, aglomeraciju Ruhr je kao Borussia Dortmund i Schalkea samo sto je ulaganje u Ruch mnogo manje, pa su samim tim i rezultati kluba mnogo losiji.
Kvalitet poljskog fudbala je relativno loš, a još od 1989. godine, Gornik Zabrze i Ruch Chorzov, su dva najuspesnija kluba u Poljskoj, često se bore da se takmiče sa boljim konkurentima iz Varšave, Krakova, Vrocava i Poznana (da ne pominjemo Łodz i Gdansk ). Povećana konkurentnost Ekstraklase je, naravno, nešto što treba pohvaliti, ali kada se regija koja se nekada ponosila da ima najbolje fudbalske timove i najveće stadionske uslove toliko toliko zapusti, onda će biti odbačena i rezultat toga ce biti samo dodatno osećanja besa i nezadovoljstva.
Neki fanovi Ruch Chorzov opravdavaju svoj često kontraverzni naglasak lokalnog identiteta na ideji da se šilingovska lojalnost Poljskoj ne smije uzimati zdravo za gotovo. Postoji istorijski presedan za Šleskovu autonomiju unutar Poljske (1922-1939) i mnogi Gornji Šiljezani koji se ne smatraju etnički ili kulturno “Šleska” prihvataju potencijalne ekonomske koristi politička autonomija donijeti u region, jedan od najbogatijih u Poljskoj . Ako se bilo koji način otkrije da bi se taj novac vratio u fudbalsku infrastrukturu u regionu, to bi predstavljalo dobar preokret nedavnih trendova.
Danas je iz zatvora u Padinskoj skeli otpušteno 13 hrvatskih članova navijačke grupe “Torcide” iz Splita , pošto su odslužili kaznu od 15 dana zatvora, zbog divljanja na benzinskoj pumpi “Mol” u Vrčinu početkom avgusta, prilikom putovanja na utakmicu splitskog Hajduka u Bugarsku, saznaje Tanjug.
FOTO: DRAGANA UDOVIČIĆ
Navijači su odmah deportovani za Hrvatsku jer im je presudom prekršajnog suda izrečena i mera udaljenja stranaca sa teritorije Republike Srbije od godinu dana. Ovi hrvatski navijači su odmah po izricanju presude Prekršajnog suda bili upućeni na izdržavanje kazne u zatvor u Padinskoj skeli, jer žalbe nisu odlagale izvršenje presude.
Osuđeni su u skraćenom postupku za prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru “nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje u grupi”, piše kurir.rs
Ostalih 13 navijača iz Hrvatske koji su u ovom prekršajnom postupku bili oslobođeni, odgovarali su krivično. Oni su se prošle sedmice nagodili sa Drugim osnovnim tužilaštvom i priznali krivicu za tešku krađu na benzinskoj pumpi u Vrčinu prošle sedmice, za uslovne kazne od šest meseci zatvora s rokom provere od dve godine i proterivanje iz Srbije od dve godine.
Odmah potom oni su proterani iz zemlje, deo njih 8. avgusta, a drugi deo dan kasnije.
Splitski navijači uhapšeni su 3. avgusta prilikom povratka iz Bugarske, jer su dva dana pre toga napravili haos na benzinskoj pumpi, pisanjem ustaških grafita, krađom robe iz prodavnice i nepristojim i bezobzirnim ponašanjem.
Ovim zakonom utvrđuju se mere za sprečavanje nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama i u vezi sa sportskim priredbama, kao i obaveze organizatora i ovlašćenja nadležnih organa u sprovođenju tih mera.
Član 2
Sportske priredbe, u smislu ovog zakona, jesu sportska takmičenja i sportske manifestacije.
Organizator sportske priredbe, u smislu ovog zakona, jeste sportski savez, sportsko društvo, sportska organizacija – klub, drugo pravno ili fizičko lice koje se stalno ili povremeno bavi organizacijom sportskih priredbi, odnosno koje je preuzelo organizovanje određene sportske priredbe, ili vršenje određenih poslova u organizovanju sportske priredbe.
Vreme održavanja sportske priredbe, u smislu ovog zakona, je vremenski interval od dva časa pre početka sportske priredbe do dva časa nakon njenog završetka, odnosno, kad se održavaju sportske priredbe povećanog rizika, vremenski interval od četiri časa pre početka sportske priredbe do četiri časa nakon njenog završetka.
Učesnici sportske priredbe, u smislu ovog zakona, jesu sva lica prisutna na sportskoj priredbi.
Sportski objekat, u smislu ovog zakona, je objekat namenjen za održavanje sportskih priredbi, koji pored sportskog terena ima prostor za gledalište i koji može imati i prateći prostor (sanitarni, garderobni, spremišni i dr.).
Sportski teren, u smislu ovog zakona, jeste prostor na kome se obavlja sportska aktivnost (sportska igra, takmičenje), kao i prostor do gledališta.
Gledalište, u smislu ovog zakona, jeste uređen prostor na sportskom objektu namenjen za smeštaj gledalaca (tribine), odnosno prostor uz sportski teren namenjen za gledaoce ako objekat nema tribine.
Član 3
Organizator sportske priredbe, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: Ministarstvo), dužan je da osigura bezbedno održavanje sportske priredbe i da preduzme mere kojima se predupređuje i onemogućava izbijanje nasilja i nedoličnog ponašanja gledalaca.
Organizator sportske priredbe vrši kontrolu nad sprovođenjem mera utvrđenih ovim zakonom.
Član 4
Pod nasiljem i nedoličnim ponašanjem na sportskim priredbama, u smislu ovog zakona, smatra se naročito:
1) fizički napad na učesnike sportske priredbe, odnosno fizički obračun između učesnika na sportskoj priredbi;
2) bacanje predmeta na sportski teren ili u gledalište;
3) unošenje u sportski objekat obeležja kojima se vređaju nacionalna, rasna, verska ili druga osećanja ili na drugi način izaziva mržnja ili netrpeljivosti koja može da dovede do fizičkih sukoba;
4) oštećivanje sportskog objekta, opreme, uređaja i instalacija na sportskom objektu na kome se održava sportska priredba;
5) izazivanje nereda ili uništavanje imovine prilikom dolaska, odnosno odlaska sa sportske priredbe ili u sportskom objektu, remećenje toka sportske priredbe, ugrožavanje bezbednosti učesnika sportske priredbe ili trećih lica;
6) neovlašćeni ulazak na sportski teren, odnosno u službene prostorije i službene prolaze sportskog objekta ili u deo gledališta sportskog objekta koji je namenjen protivničkim navijačima;
7) pokušaj unošenja, odnosno unošenje u sportski objekat, posedovanje ili upotreba alkohola ili drugih opojnih sredstava;
8) pokušaj unošenja, odnosno unošenje u sportski objekat ili korišćenje pirotehničkih sredstava i drugih predmeta i sredstava kojima može da se ugrozi bezbednost učesnika u sportskoj priredbi ili ometa njen tok;
9) paljenje navijačkih rekvizita ili drugih predmeta;
10) nošenje navijačkih šalova, kapa ili drugih predmeta u nameri da se skriva identitet lica.
Član 5
Na organizovanje sportskih priredbi shodno se primenjuju i propisi o okupljanju građana.
Član 6
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.
II MERE ZA SPREČAVANJE NASILJA I NEDOLIČNOG PONAŠANJA NA SPORTSKIM PRIREDBAMA
1. Preventivne mere
Član 7
U cilju preventivnog delovanja i smanjenja rizika izbijanja nasilja i nedoličnog ponašanja gledalaca, sportski savezi, sportska društva, sportske organizacije – klubovi dužni su da:
1) podstiču organizovanje i dobro ponašanje svojih navijača i njihovih klubova;
2) ostvaruju odgovarajuće informisanje svojih navijača (sastanci sa navijačima, izdavanje biltena i dr.);
3) koordiniraju aktivnosti sa klubovima svojih navijača prilikom organizovanog odlaska na sportske priredbe na kojima su te sportske organizacije – klubovi i njihovi navijači gostujući;
4) urede sportskim pravilima iz svoje nadležnosti koje se sportske priredbe smatraju visoko rizičnim i koje mere su organizatori sportskih priredbi i drugi učesnici dužni da preduzmu, u skladu sa zakonom i drugim propisima, na sportskim priredbama visokog rizika;
5) preduzmu druge mere i aktivnosti, u skladu sa zakonom, propisima donetim na osnovu zakona i sportskim pravilima;
6) podstiču pozitivno ponašanje i delovanje igrača i službenih lica pre, za vreme i nakon održavanja sportske priredbe.
2. Mere koje se preduzimaju na sportskim priredbama
Član 8**
Organizator sportske priredbe dužan je da obrazuje odgovarajuću redarsku službu ili da angažuje pravno lice ili preduzetnika radi obavljanja poslova fizičkog obezbeđenja i održavanja reda na sportskoj priredbi.
Član 8a
Prilikom obavljanja poslova fizičkog obezbeđenja i održavanja reda na sportskoj priredbi, redarska služba je dužna da:
1) zabrani pristup objektu na kome se održava sportska priredba licima koja su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, ili se iz njihovog ponašanja može zaključiti da su skloni nasilnom ili nedoličnom ponašanju;
2) odvoji gostujuće navijače usmeravanjem na posebne ulaze i izlaze iz sportskog objekta i poseban deo gledališta koji je za njih određen;
3) obezbedi da gledalac sedi na tačno određenom mestu;
4) onemogući ulazak gledalaca na sportski teren i spreči njihov prelazak iz jednog dela gledališta namenjen navijačima jednog kluba u drugi;
5) onemogući unošenje ili prodaju alkoholnih pića u sportskom objektu;
6) onemogući unošenje u sportski objekat predmeta koji se mogu upotrebiti u nasilničkim postupanjima (pirotehnička sredstva, motke, flaše i sl.), odnosno kojima se može ometati tok sportske priredbe (ogledala, laserski pokazivači, zvučni uređaji veće snage, transparenti ili obeležja kojima se podstiče rasna, verska, nacionalna ili druga netrpeljivost i mržnja, odnosno čiji je sadržaj uvredljiv ili nepristojan i sl.);
7) onemogući unošenje u sportski objekat i isticanje navijačkih simbola koji su većih dimenzija i mogu ometati rad službenih lica, osim zastava, šalova, kapa i dresova sa obeležjima kluba;
8) upozori, odnosno udalji gledaoca koji svojim ponašanjem ili propuštanjem određene radnje može izazvati nasilje na sportskoj priredbi, ugroziti bezbednost učesnika sportske priredbe ili ometati njen tok;
9) ne dozvoli pristup sportskom objektu, licu kome je izrečena mera bezbednosti, odnosno zaštitna mera zabrane prisustvovanja određenim sportskim priredbama.
Gledalac, odnosno grupa gledalaca je dužna da postupa po nalozima redarske službe prilikom obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana.
Član 8b**
(Prestao da važi)
Član 9
Organizator je dužan da ostvari saradnju sa Ministarstvom, radi sprovođenja mera i naloga koji se odnose na održavanje javnog reda i mira.
Organizator je dužan da za vreme sportske priredbe obezbedi prisustvo odgovarajuće službe medicinske pomoći, kao i da ostvari saradnju, a po potrebi preduzme mere da obezbedi i prisustvo drugih nadležnih organa i organizacija, javnih službi i javnih preduzeća (vatrogasne jedinice, inspekcijske i komunalne službe i dr.).
3. Mere koje se preduzimaju na sportskim priredbama povećanog rizika
Član 10
Nadležni sportski savez Republike Srbije, odnosno organizator sportske priredbe proglašava sportsku priredbu povećanog rizika na osnovu akta nadležnog sportskog saveza ili na preporuku Ministarstva kad posebne okolnosti ukazuju da na njoj može doći do nasilja ili nedoličnog ponašanja gledalaca.
Član 11
Na sportskim priredbama povećanog rizika organizator je dužan da:
1) ostvari saradnju s predstavnicima klubova navijača radi međusobne razmene informacija;
2) o svim informacijama koje poseduje u vezi sa sportskom priredbom, obavesti odmah, a najkasnije 48 sati pre početka sportske priredbe Ministarstvo i druge nadležne organe, nadležni sportski savez i druge zainteresovane sportske organizacije, a po potrebi i sportiste koji učestvuju na sportskoj priredbi;
3) odredi odgovorno lice zaduženo za sprovođenje mera propisanih ovim zakonom i saradnju sa Ministarstvom;
4) postupa po nalozima Ministarstva.
Član 12
Organizator je dužan da pre početka, za vreme trajanja i po završetku sportske priredbe povećanog rizika:
1) obezbedi odvajanje grupa gostujućih navijača prodajom ulaznica na odvojenim i posebnim prodajnim mestima;
2) obezbedi da se u prodaju puste samo numerisane ulaznice za sedenje, čiji broj ne može biti veći od kapaciteta sportskog objekta i koji ne ugrožava bezbednost učesnika sportske priredbe;
2a) obezbedi raspored sedenja na numerisanim sedištima u skladu sa numeracijom na ulaznicama;
3) ostvari saradnju sa sportskim organizacijama – klubovima koji učestvuju u sportskoj priredbi u pogledu prodaje ulaznica za njihove navijače;
4) odredi posebne ulaze, izlaze i deo gledališta za grupe gostujućih navijača, ukoliko se očekuje njihov organizovani dolazak ili dolazak u većem broju;
5) obezbedi preko programa sportske priredbe ili drugih sredstava informisanja podsticanje gledalaca na korektno ponašanje.
Član 13
Organizator je dužan da u saradnji sa sportskim klubovima koji učestvuju na sportskoj priredbi i klubovima njihovih navijača obezbedi vođenje evidencije o identitetu lica kojima se ulaznice prodaju, odnosno ustupaju preko klubova navijača, kao i da te evidencije dostavi Ministarstvu.
Organizator je dužan da obezbedi da se ulaznice prodaju isključivo licima koja poseduju identifikacioni dokument (lična karta, putna isprava i dr.).
Organizator je dužan da obezbedi da se jednom licu ne može prodati više od sedam ulaznica.
Organizator je dužan da onemogući ulazak na sportsku priredbu licima koja ne poseduju identifikacioni dokument, odnosno licima mlađim od 16 godina koja nisu u pratnji roditelja ili staratelja.
Zabranjena je preprodaja ulaznica.
Član 14
Na dan održavanja sportske priredbe povećanog rizika ulaznice se prodaju samo u sportskom objektu u kome se sportska priredba održava ili u njegovoj neposrednoj blizini.
Član 15
Organizator je dužan da obezbedi da se sportska priredba povećanog rizika održi u sportskom objektu koji ima:
1) odgovarajuće ograde ispred sportskog objekta za usmeravanje i razdvajanje protivničkih grupa navijača;
2) odgovarajuće ograde za sprečavanje ulaska gledalaca na sportski teren;
3) odgovarajuće ograde za razdvajanje protivničkih grupa navijača;
4) odgovarajući broj jasno i vidljivo obeleženih ulaza i izlaza prema svim delovima gledališta;
5) odgovarajuća numerisana sedišta koja se ne mogu odvaliti samo korišćenjem fizičke snage;
6) odgovarajući prostor za dežurnog sudiju, javnog tužioca i ovlašćeno lice Ministarstva, nadležno za održavanje javnog reda i mira na sportskoj priredbi, sa kojeg imaju jasan pregled sportskog terena i gledališta i pristup opremi iz tačke 7) ovog stava;
7) tehničku opremu za praćenje i snimanje ulaska i ponašanja gledalaca na sportskom objektu;
7a) odgovarajuću prostoriju za bezbedno zadržavanje učesnika sportske priredbe koji se protivpravno ponaša, kao i lica kojem je izrečena mera bezbednosti, odnosno zaštitna mera zabrane prisustvovanja određenim sportskim priredbama, a zatečeno je na sportskom objektu;
8) prostoriju za pružanje hitne medicinske pomoći;
9) odgovarajući broj muških i ženskih mokrih čvorova u svim delovima gledališta;
10) prostor za bezbedan smeštaj prevoznih sredstava gostujućih ekipa;
11) sistem javnog razglasa;
12) odgovarajuće osvetljenje ukoliko se sportska priredba održava u večernjim časovima, kao i obezbeđeno neprekidno napajanje električnom energijom.
Uslove iz stava 1. ovog člana dužan je da ispuni i organizator drugih sportskih priredaba, osim uslova utvrđenih tač. 1), 3), 5), 6), 7), 7a) i 10) navedenog stava.
Bliže uslove iz stava 1. ovog člana i njihovu ispunjenost utvrđuje nadležni sportski savez, odnosno asocijacija klubova, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove sporta i saglasnost Ministarstva.
Član 16
Gostujući sportski klub koji učestvuje na sportskoj priredbi povećanog rizika obavezan je da:
1) najkasnije tri dana pre organizovanog polaska navijača na sportsku priredbu obavesti organizatora sportske priredbe o svim elementima bitnim za prijem kluba i njegovih navijača (dan i vreme polaska, procena broja navijača koji dolaze, način prevoza, mesto boravka ili okupljanja, imena vođa navijača i sl.);
2) ostvari saradnju sa klubom svojih navijača i učestvuje u organizaciji njihovog dolaska i odlaska sa sportske priredbe;
3) obezbedi raspodelu karata za svoje navijače koje je dobio od organizatora sportske priredbe;
4) preduzme druge potrebne mere da klub i njegovi navijači ne budu uzrok nasilja i nereda na sportskoj priredbi.
4. Mere koje preduzimaju nadležni državni organi
Član 17
Ministarstvo prilikom održavanja sportskih priredaba povećanog rizika može da naloži preduzimanje svih potrebnih mera za sprečavanje nasilja i nedoličnog ponašanja gledalaca, a naročito da:
1) naloži grupama navijača kretanje određenim pravcem prilikom dolaska, odnosno odlaska iz sportskog objekta;
2) naloži organizatoru sportske priredbe otklanjanje uočenih nedostataka sportskog objekta ili propusta u organizaciji posebno ako se radi o uočenim nedostacima u toku sportske priredbe, a koji u značajnoj meri mogu ugroziti bezbednost učesnika sportske priredbe;
3) spreči dolazak u mesto odigravanja sportske priredbe ili zabrani ulazak na sportsku priredbu, odnosno udalji sa sportskog objekta lice iz čijeg se ponašanja može zaključiti da je sklono nasilničkom i nedoličnom ponašanju.
Ministarstvo pred sportsku priredbu povećanog rizika najmanje 24 časa pre njenog početka vrši pregled sportskog objekta na kome će se sportska priredba održati i ostvaruje uvid u organizacione pripreme.
Ako organizator sportske priredbe ne postupi po nalozima Ministarstva, a zbog uočenih nedostataka u značajnoj meri može biti ugrožena bezbednost učesnika sportske priredbe, Ministarstvo može zabraniti održavanje sportske priredbe.
Član 18
Zabranjena je prodaja ili konzumiranje alkoholnih pića u sportskom objektu i na udaljenosti do jednog kilometra od njega u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu, a u ostalim mestima do 300 metara za vreme održavanja sportske priredbe.
5. Troškovi sprovođenja mera
Član 19
Organizator sportske priredbe snosi troškove koji se odnose na preduzimanja mera iz čl. 7-15. ovog zakona.
Organizator može sa Republikom Srbijom zaključiti ugovor o obavljanju određenih poslova obezbeđenja sportske priredbe i sprovođenja određenih mera za sprečavanje nasilja i nedoličnog ponašanja gledalaca, koji ne spadaju u redovne poslove održavanja javnog reda i mira.
Ugovor iz stava 2. ovog člana zaključuje u ime Republike Srbije ministar nadležan za unutrašnje poslove.
Prihodi ostvareni obavljanjem poslova i sprovođenjem mera iz stava 2. ovog člana prihod su budžeta Republike.
III KAZNENE ODREDBE
1. Krivično delo
Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi
Član 20*
(Prestao da važi)
2. Prekršaji
Član 21**
Novčanom kaznom od 1.000.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj sportski savez, sportsko društvo, sportska organizacija – klub ili drugo pravno lice organizator sportske priredbe ako:
1) ne osigura bezbedno održavanje sportske priredbe (član 3. stav 1);
2) ne vrši kontrolu nad sprovođenjem mera utvrđenih ovim zakonom (član 3. stav 2);
3) ne preduzme propisane preventivne mere (član 7);
4) ne obrazuje, odnosno ne angažuje odgovarajuću redarsku službu (član 8. stav 1);
5) (prestala da važi)
6) redarska služba ne obavlja poslove iz člana 8a stav 1. ovog zakona;
7) ne ostvari saradnju sa Ministarstvom (član 9. stav 1);
8) ne obezbedi za vreme trajanja sportske priredbe prisustvo odgovarajuće službe medicinske pomoći ili ne ostvari saradnju, odnosno ne obezbedi prisustvo drugih nadležnih organa i organizacija, javnih službi i javnih preduzeća (član 9. stav 2);
9) ne proglasi sportsku priredbu povećanog rizika u skladu sa članom 10. ovog zakona;
10) ne preduzme radnje propisane članom 11. ovog zakona;
11) ne preduzme propisane mere pre početka, za vreme trajanja i po završetku sportske priredbe povećanog rizika (član 12);
12) ne obezbedi vođenje propisanih evidencija o prodaji ulaznica za sportske priredbe povećanog rizika i ne dostavi ih Ministarstvu (član 13. stav 1);
13) ne obezbedi da se ulaznice prodaju isključivo licima koja poseduju identifikacioni dokument (član 13. stav 2);
14) ne obezbedi da se jednom licu ne može prodati više od sedam ulaznica (član 13. stav 3);
15) ne onemogući ulazak na sportsku priredbu licima koja ne poseduju identifikacioni dokument, odnosno licima mlađim od 16 godina koja nisu u pratnji punoletnog lica (član 13. stav 4);
16) prodaje ulaznice suprotno članu 14. ovog zakona;
17) ne obezbedi da se sportska priredba održi u odgovarajućem sportskom objektu (član 15);
18) ne preduzme mere propisane članom 16. ovog zakona;
19) prodaje alkoholna pića suprotno zabrani (član 18).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se fizičko lice organizator sportske priredbe novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do šezdeset dana.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik organizator sportske priredbe novčanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara ili kaznom zatvora do šezdeset dana.
Za prekršaj iz stava 1. tačka 19) ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 1.000.000 do 2.000.000 dinara.
Za prekršaj iz stava 1. tačka 19) ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara ili kaznom zatvora do šezdeset dana.
Za prekršaj iz stava 5. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do šezdeset dana.
Pravnom licu kome je izrečena kazna za prekršaj iz st. 1. i 5. ovog člana može se izreći zaštitna mera zabrane vršenja određene delatnosti.
Odgovornom licu u pravnom licu kome je izrečena kazna za prekršaj iz st. 1. i 5. ovog člana može se izreći zaštitna mera zabrane da vrši određene poslove.
Preduzetniku kome je izrečena kazna za prekršaj iz stava 6. ovog člana može se izreći zaštitna mera zabrane vršenja određenih delatnosti.
Član 22
(Brisan)
Član 23
Kaznom zatvora od trideset do šezdeset dana i novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) baca predmete na sportski teren ili u gledalište (član 4. tačka 2);
2) uništava imovinu prilikom dolaska ili odlaska sa sportske priredbe (član 4. tačka 5);
3) neovlašćeno uđe na sportski teren, odnosno u službene prostorije i službene prolaze sportskog objekta ili u deo gledališta sportskog objekta koji je namenjen protivničkim navijačima (član 4. tačka 6);
4) unese ili pokuša da unese u sportski objekat, ili poseduje ili upotrebljava u sportskom objektu, alkohol ili druga opojna sredstva (član 4. tačka 7);
5) unese ili pokuša da unese u sportski objekat ili koristi pirotehnička sredstva i druge predmete i sredstava kojima može da se ometa tok sportske priredbe (član 4. tačka 8);
6) pali navijačke rekvizite ili druge predmete (član 4. tačka 9):
7) nosi navijački šal, kapu ili druge predmete u nameri da skriva identitet (član 4. tačka 10);
8) ne postupi po nalozima redarske službe (član 8a stav 2);
9) preprodaje ulaznice protivno zabrani iz člana 13. stav 5. ovog zakona;
10) prodaje alkoholna pića suprotno zabrani (član 18).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, uz kaznu za prekršaj, obavezno se izriče i zaštitna mera zabrane prisustvovanja određenim sportskim priredbama.
Za prekršaj iz stava 1. tač. 4), 5), i 9) ovog člana uz kaznu za prekršaj, može se izreći zaštitna mera oduzimanja predmeta prekršaja.
IV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 24
Sportske organizacije, društva, savezi i druga pravna i fizička lica koja se bave organizovanjem sportskih priredbi uskladiće svoja akta sa ovim zakonom u roku od šezdeset dana od njegovog stupanja na snagu.
